Galerija
Ove godine na festival dolazi čak 70 govornika iz Hrvatske i svijeta, među kojima su Juan Verde, savjetnik trojice američkih predsjednika za globalnu konkurentnost i investicije, Marga Hoek, osnivačica Business for Good, Gladys H. Morales iz UN-ova fonda za poljoprivredu te Ben Fogle, poznati britanski novinar i autor. Među gostima je i dr. Lollie Mancey, AI i inovacijska strateginja koja će kroz razgovor s AI companionom Anyom otvoriti pitanja odnosa tehnologije i čovjeka te pokazati kako umjetna inteligencija može postati alat za odgovornije i održivije donošenje odluka.
No Greencajt ni ove godine neće ostati samo na panelima i predavanjima. U sklopu festivala održat će se i nova #neOKOLIŠaj izložba humanitarno-ekološkog karaktera. Radove će posjetitelji moći ponijeti kući u zamjenu za donacije, a sav prihod bit će namijenjen udruzi Sunce, jednoj od najaktivnijih hrvatskih organizacija za zaštitu prirode i mora. Sunce je nevladina, nestranačka i neprofitna organizacija koja uz članove i volontere ima i tim zaposlenika, stručnjaka iz različitih područja, ujedinjenih u postizanju ciljeva zaštite okoliša i prirode.
Što je #neOKOLIŠaj?
Punkuferov projekt #neOKOLIŠaj niknuo je prije tri godine s ciljem da se kroz eko-akcije i sadržaj koji u prvi plan stavlja prirodu potakne što više ljudi na osvještavanje važnosti očuvanja jedinog doma koji imamo kako bismo ga ostavili budućim generacijama u što boljem stanju. Na portalu i društvenim mrežama projekt kontinuirano prenosi poruke o važnosti zaštite prirode i okoliša, recikliranja te zero waste filozofije.
To konkretno znači da usmjerimo svoje svakodnevne navike prema održivijem i odgovornijem načinu života: od smanjenja plastike i korištenja obnovljivih izvora energije, do održive poljoprivrede i smanjenja konzumacije mesa, promicanja održivog transporta i smanjenja otpada. Posebno mjesto u projektu imaju tematske izložbe koje okupljaju talentirane hrvatske ilustratorice i ljubitelje prirode.
Kroz promišljene, iznimno kreativne radove ilustratorica punkufer želi podići svijest o društvenoj odgovornosti putem umjetnosti – jer glas umjetnosti dopire najdalje. Tea Jurišić, Ana Kovačić, Franka Tretinjak, Darija Čičmir Marković i Anita Celić – Cella svojim radovima na jedinstven način skreću pozornost na ljepotu održivog načina života.
Pluća Mediterana
Izložba će ovoga puta na Greencajtu povezati s projektom BIOPRESSADRIA koji se bavi zaštitom morske i obalne bioraznolikosti Jadrana, s posebnim naglaskom na očuvanje posidonije, morske cvjetnice koju često nazivaju “plućima Mediterana”. Riječ je o jednom od najvažnijih, ali i najugroženijih morskih staništa koje proizvodi kisik, štiti obalu od erozije te pruža zaklon i mjesto za razvoj brojnim morskim organizmima.
Upravo zbog svoje važnosti posidonija je danas strogo zaštićena, no njezine livade ozbiljno ugrožavaju ljudske aktivnosti poput slobodnog sidrenja, onečišćenja mora i obalnih zahvata. Stručnjaci upozoravaju da sidrenje brodova i jahti može dugoročno uništiti morsko dno i osjetljive podmorske livade koje rastu iznimno sporo.
"Procjenjuje se da jedan hektar livade posidonije proizvodi do pet puta više kisika od jednog hektara Amazonske prašume. Stoga se još ova biljka naziva plućima Mediterana jer pomoću fotosinteze apsorbira CO2 iz atmosfere i oslobađa kisik u morsku vodu, smanjujući emisiju stakleničkih plinova i ublažavajući klimatske promjene. Zahvaljujući svojoj sposobnosti skladištenja ugljika, predstavlja jednog od najvažnijih prirodnih saveznika u borbi protiv globalnog zagrijavanja.
Livade posidonije prostiru se na skoro dva milijuna hektara duž obale Mediterana i, unatoč njihovoj ekološkoj vrijednosti, u posljednjih 50 godina izgubljeno je približno 34 posto ovih podmorskih livada. Glavni uzroci tog drastičnog smanjenja su ljudske aktivnosti, ponajprije sidrenje velikih brodova koje fizički uništavaju biljku, zatim onečišćenje mora iz industrijskih i urbanih izvora te sve izraženiji učinci klimatskih promjena, poput porasta temperature mora. Nestajanje posidonije ozbiljno ugrožava ekološku ravnotežu Mediterana, naglašavajući hitnu potrebu za snažnom zaštitom ovog dragocjenog ekosustava.", upozorava udruga Sunce i naglašava kako je sidrenje brodova i jahti jedan je od glavnih uzroka nestanka livada posidonije.
Odgovorno sidrenje
Tijekom turističke sezone broj plovila na Jadranu znatno premašuje kapacitete vezova pa se mnoga i dalje sidre slobodnim spuštanjem sidra na morsko dno. Problem nastaje kada se sidri u livadama posidonije jer jedno sidrenje jahte duge 50 metara može uništiti i do 1500 četvornih metara ove morske cvjetnice.
Za razliku od sidrenja na pjeskovitom dnu, koje ima minimalan utjecaj na okoliš, sidrenje u livadama posidonije ozbiljno ugrožava morsku bioraznolikost i zdravlje mora. Upravo zato kroz edukativne kampanje i informativne materijale sve više pažnje posvećuje se odgovornom sidrenju i očuvanju posidonije, jedne od najvažnijih biljaka Mediterana.
Konkretna rješenja
Projekt BIOPRESSADRIA, koji je započeo 2024. godine u sklopu Interreg programa suradnje Italije i Hrvatske, okuplja partnere s ciljem razvoja konkretnih rješenja za smanjenje negativnog utjecaja obalnog i nautičkog turizma na morski ekosustav. Kroz projekt se posebna pažnja posvećuje edukaciji, odgovornom ponašanju na moru i promociji ekološki prihvatljivog sidrenja.
Posjetitelji Greencajta tako će, osim predavanja i razgovora o održivosti, imati priliku podržati i konkretne inicijative za zaštitu Jadrana te kroz izložbu i donacije sudjelovati u očuvanju mora i njegovih osjetljivih staništa.
