Galerija
Smješteno u unutrašnjosti, Blato je poslužilo kao idealan zaklon od pljačkaša s mora. Zapelo je za oko plemićima i bogatašima koji su ondje podizali utvrde, a prepoznali su ga i vinogradari koji su ondje neumorno gradili vinograde i ograđivali ih suhozidima. Upravo su slikovite meje jedan od blatskih simbola, o čemu ponosno piše i Turistička zajednica Općine Blato:
"Procjenjuje se da ukupna duljina suhozida na samom području općine Blato prelazi duljinu opsega Zemlje i iznosi približno 60 000 kilometara, odnosno ekvator i pol dužine“. Ne samo da ćete ondje naći kilometarske kamene zidove, nego i predivan drvored, koji je najduži u Lijepoj Našoj. Taj vremešni rekorder posađen je prije više od sto godina!
Najlipše lipe
"1911. godine posađen je drvored lipa Zlinje koji se proteže čitavom dužinom mjesta. Ovaj drvored je dug jedan kilometar i drugi je najduži drvored lipa u Europi – na prvom mjestu je čuveni berlinski Unter den Linden“, piše TZO Blato.
Da stanovnici Blata oduvijek njeguju svoju tradiciju i kulturu nije tajna, a posebno mjesto na otoku ima Viteško udruženje Kumpanjija, utemeljeno još 1927., koje njeguje stoljetni običaj plesova i blatskih običaja. Ples Kumpanjija koji se izvodi uz ritam bubnja i zvuk mišnjice, spektakl je za gledatelje, a tijekom Blatskog ljeta Kumpanjija se izvodi svaki tjedan na Plokati ispred župne crkve.
"Tradicionalni glavni nastup Kumpanjije je na Dan Općine Blato i blagdan sv. Vincence 28. travnja kada se izvodi mačevalački ples, a nakon njega i tanac, ples muškaraca i žena koji potječe iz 17. stoljeća. Tijekom Blatskog ljeta svakog se tjedna uz kumpanjiju i tanac na trgu ispred crkve izvode i drugi plesovi u živopisnim nošnjama: kotilijun, četvorka i splet pokladnih plesova“, piše TZO Blato te dodaje:
"Mačevalački ples Kumpanjija ili “ples od boja“ prenosi tradiciju narodne vojske koja je u svakom trenutku mogla stupiti u obranu otoka. Zato su se mještani udruživali u narodnu vojsku koja je branila mjesto od napada osvajača. Bubnjar je bubnjajući obilazio mjesto s nagovještajem opasnosti i pozivao na okupljanje, a nakon svake borbe s neprijateljem igrao se viteški ples. Iz vježbi te vojske razvio se ritualni mačevalački ples koji odražava vojnički duh ljudi koji su branili otok od osvajača. Kroz ples se prepoznaju elementi etničkih grupa koje su živjele na otoku i ostavile svoj trag: izumrli Pelazgi ostavili su buzdovan i bubanj, Iliri držak za barjak, stari Grci nošnju i mijeh, Rimljani vojnu formaciju i napokon Hrvati svoj Schiavona mač“.
Pizza u "dnevnom boravku"
Šarm prošlih vremena i danas živi kroz ljude i običaje, a jedno od mjesta na kojima se spaja s modernim đirom je omiljeni dnevni boravak Blaćana – pizzerija Tinel kojoj radno vrijeme ne diktira sezona jer je otvorena tijekom cijele godine.
Pionirka vrhunskih pizza u Blatu naziv duguje upravo nazivu za svojevrsni dnevni boravak, a smjestila se u kući koja je do sada nareckala više od 150 godina. Tinel se zavukao u uličicu nedaleko od centra mjesta, na adresi koja je domaćim ljubiteljima pizze dobro poznata, a stranci je otkrivaju i zahvaljujući odličnim ocjenama na Google recenzijama.
Prijateljske cijene, lijepa terasa i ugodan ambijent su uz kvalitetu pizze neki od najčešćih komplimenata koje ostavljaju posjetitelji. „Najbolja pizza na otoku“, čest je komentar. Od ostalih jela na meniju imaju roštilj, burger, salate i sendviče, kao i tjesteninu, lazanje i njoke te domaće kolače i sladoled. Mi smo ih posjetili radi pizze, i to više puta, kako bismo utvrdili gradivo.
Naizgled obična kuća s malim parkingom otvara vrata tople, rustikalne oaze. Ondje kameni lukovi, drvene klupe i starinski predmeti vode prema ljupkoj terasi na kojoj se uživa uz svjetlost svijeća. U sadašnjost vraća tek vrhunska talijanska peć u kojoj nastaju pizze mekog tijesta i karakterističnih pjegica na korici što najavljuju da se radi o pravoj stvari. Na delikatnom i lagano elastičnom tijestu pronaći ćete sastojke poput mozzarelle fior di latte, stracciatellu, ricottu, burratu, kao i mortadelu, pršut, pancetu te sušene rajčice, kapare, dimljeni losos i kozice.
Bez obzira na kvalitetu sastojaka i činjenicu da su na otoku, cijene u Tinelu ne lete u nebo – velike pizze koštaju od 10 do 13 eura. Neke od naših favorita su nježne, ali pune okusa pizze: kremasta Četiri sira, Mortadela s pistacijama, kao i temperamentna Picante sa strateški fino raspoređenim dijelovima na kojima vas čekaju mekana i ljuta talijanska kobasica te pokoja papričica. Nakon pizze u Tinelu ne ostaje osjećaj težine u želucu, ali pripazite jer kod ljubitelja pizze izaziva snažnu želju za povratkom. Ponovilo se!
Od Blata do zvijezda: Vinski bar usred vinograda zbog kojeg ćete se poželjeti vratiti na Korčulu
