Neobični vilinski krugovi u Namibiji zbunjuju znanstvenike još od sedamdesetih godina prošlog stoljeća. Pravilne okrugle tvorevine u travi koje se prostiru na potezu od otprilike dva kilometra misteriozno se pojavljuju i nestaju.
Životni vijek im je otprilike od dvadeset do sedamdeset godina, a zaokružiti se mogu i do 15 metara promjera. Vilinski krugovi su vječna inspiracija teoretičara zavjere koji su za nastanak tog afričkog fenomena optužili vanzemaljce i dovodili ih u vezu s letećim tanjurima.
Svjetski stručnjaci su za to vrijeme neumorno tražili uzrok hirovitim oblicima. Neki su smatrali kako se radi o tragovima meteora, drugi su pak istraživali povezanost s energetskim i magnetskim poljima, bakterijama, gljivicama, čak i radijacijom.
Norbert Juergens sa Sveučilišta u Hamburgu objavio je studiju u kojoj navodi kako je namibijski fenomen rezultat dobrog apetita termita što se hrane travom oblikujući pritom okoliš. Istraživanje je palo u vodu nakon što se ustanovilo kako su termiti dolazili do već postojećih krugova te da najvjerojatnije nemaju utjecaja na njihov nastanak. Norbertovoj tezi nije išlo u korist niti ponašanje termita koji pak nemaju sposobnost oblikovanja tako pravilnih krugova.
Zanimljivosti
10 misterija o Bermudskom trokutu koje nitko ne može objasniti
Najizglednije je kako trava raste na specifičan način zbog manjka vode na suhom namibijskom tlu – baš kao što u mladim šumama vegetacija raste zbijeno da bi se s godinama raštrkala i tako omogućila drveću više prostora i hrane. Biljke koje se na takav način brinu za vodu i resurse postoje i na drugim dijelovima svijeta, samo što rezultati nisu toliko dramatični.
Bez obzira na znanost, lokalno stanovništvo taj neobičan kraj izbjegava u širokom luku. Domorodci smatraju da je za „krugove smrti“ kriv zmaj koji živi pod zemljom, a njegov vatreni dah oblikuje namibijsko tlo. Prema drugoj legendi, krugovi u travi su zapravo otisci bogova.
Zanimljivosti
Zaboravljena prošlost: Tajna iza 2000 napuštenih ljetnih kampova u Rusiji
Misterij namibijskih krugova ostaje neriješen, no znanstvenici se nadaju da će baratati s više podataka nakon što pomno istraže sastav tla i količinu vode. Do tada mogu samo nagađati...
