Sahara, najveća pustinja svijeta, iz dana u dan postaje sve veća. Zbog pogoršanja kvalitete tla i širenja pustinje (tzv. dezertifikacija), Sahara se svake godine proširi za 48 kilometara. Znanstvenici procjenjuju kako se u posljednjih 100 godina proširila za 10 posto svoje površine. Što to znači za prirodu i ljude?

Vruća ljeta postaju još nesnosnija, kišne sezone sve slabije, jezera koja presušuju, manje drveća i zelenila koje će stvarati kisik, katastrofalne posljedice za poljoprivredu, tj. stanovništvo koje živi isključivo od nje. Čak 60 milijuna Afrikanaca bi mogli postati „klimatske izbjeglice“, a drugi bi mogli doslovno umrijeti od gladi.

Ironično, kontinent koji relativno malo doprinosi klimatskim promjenama, među prvima se našao na njihovom udaru.

Jedan od načina na koji se može boriti protiv dezertifikacije jest pošumljavanje i sadnja zaštitnih pojaseva stabala. Stabla odolijevaju i ublažavaju pustinjskim uvjetima te zadržavaju vlagu, a mogla bi omogućiti obnovu čak 50 milijuna hektara zemlje.

Afričke zemlje su stoga krenule u ambiciozan projekt zvan: Veliki zeleni zid.

Pošumljeni pojas trebao bi biti širok 15 kilometara, a dugačak čak 7 700 kilometara. Kada se dovrši, prolazit će kroz čak 20 država, od zapadne obale Afrike (Senegala) do istočne (Eritreje). Bit će to najveća živa struktura na planetu.

Zeleni zid mogao bi spasiti čak 100 milijuna hektara zemlje i stvoriti poslove za 10 milijuna ljudi.

„Nije riječ samo o sadnji drveća“, istaknuo je Tabi Joda, ambasador Zelenog zida iz Kameruna. „Radi se o holističkom pristupu, povratku zajednice. Veliki zeleni zid osigurat će hranu, poboljšati zdravlje, stvoriti nove poslovne prilike i biti izvor sredstava za lokalne zajednice. To je najveća afrička prilika.“

Kakvo je stanje danas? Ovisi gdje gledamo. Senegal i Etiopija su do sada polučili najbolje rezultate. Druge zemlje su sporo napredovale zbog gospodarskih problema, nedostatka novaca tj. nepovjerenja donatora, izbijanja pandemije koronavirusa, ali i lokalnih sukoba naoružanih skupina.

Da projekt nije lako provesti, potvrđuje i primjer iz Kine koja se sličnim metodama već godinama bori sa širenjem pustinje Gobi.

Sve u svemu, napredak je spor – proces gradnje zida došao je tek na 10 posto. No, početkom 2021. godine donatori su na susretu u Parizu obećali 19 milijardi dolara za program, što je ulilo nadu da će – bez obzira na poteškoće na putu – ovaj projekt biti dovršen do 2030. godine.

Neki čak govore o tome kako bi mogao postati osmo svjetsko čudo…

Najlakši put do novih ideja za putovanja. Preuzmi DNEVNIK.hr aplikaciju