Galerija
Početkom devedesetih godina prošlog stoljeća pleme je polako počelo izlaziti u vanjski svijet. Nije ih privukla moderna tehnologija ni procesirana hrana. Umjesto toga izišli su iz izolacije kako bi upozorili ljude na zlo koje rade uništavanjem prirode, zaštitili svoje domove, ali i svijet.
Za sve su kriva Mlađa braća
Za pleme Kogi njihove su planine Srce svijeta – mjesto na kojem je započeo sav život. Smatraju se Starijom braćom koja štite Srce svijeta ritualima i molitvama, kako bi održala ekološku i duhovnu ravnotežu planeta. Ravnotežu su ugrozila Mlađa braća, odnosno stranci, kako ih Kogiji nazivaju. S obzirom na štetu koju je izazvala kolonizacija, naziv za ljude koji ne mare i više je nego blag. Uništavače prirode Kogiji doživljavaju kao djecu koja ne razumiju što zapravo rade rijekama, šumama i planinama.
Kogi su, baš kao i plemena Wiwa, Kangwama i Arhuaco, potomci domorodačke civilizacije Tairona, koju su savladali španjolski osvajači. Oni koji su preživjeli sukob pobjegli su u planine. Kogi, koji su živjeli najbliže vrhovima planina, odvojili su se od ostatka svijeta. U međuvremenu Mlađa braća neumorno su krčila autohtone šume za proizvodnju hrane, ali i kokaina. Poražavajući podaci pokazuju kako je danas ostalo samo 17 posto izvornih šuma Sierra Nevade.
Zaštićeno Srce svijeta
Srce svijeta, golemi masiv Sierra Nevada de Santa Marta, proteže se od podnožja koje dodiruje Karipsko more do vrhova na kojima snijeg ne kopni tijekom cijele godine. Između tih dviju krajnosti postoje različiti ekosustavi, od ledenjaka i maglovitih gorja do sparne tropske džungle. Predivan kraj može se pohvaliti jednom od najvećih bioraznolikosti na planeti, a UNESCO ga je zaštitio kao rezervat biosfere.
Područje je utočište za više od 600 vrsta ptica, uključujući 36 vrsta kojih nema nigdje drugdje, i 189 vrsta sisavaca. Godine 2013. Međunarodna unija za očuvanje prirode proglasila je nacionalni park prirode Sierra Nevada de Santa Marta "najnezamjenjivijim" mjestom na svijetu za ugrožene vrste.
Film koji je trebao promijeniti sve
U kasnim 1980-ima plemenski svećenici ili Mamosi donijeli su tešku odluku da okončaju izolaciju. Britanski redatelj Alan Ereira došao je na njihov poziv i surađivao s plemenom tijekom naredna dva desetljeća kako bi dokumentarnim filmovima prenijeli poruku Mlađoj braći upozoravajući kamo vode potezi pljačkanja prirode. Svete su rijeke presušivale, ledenjaci su se topili. Srce svijeta je bolesno, možda je čak i umiralo.
Ereira u svojoj knjizi "The Heart of the World" (1990.) opisuje kako je završilo njegovo prvo iskustvo s Kogijima. Nakon završetka rada na dokumentarcu snimateljska ekipa prešla je most, a Mamosi su ga simbolično zatvorili. Rekli su im kako se Mlađa braća ne bi trebala vratiti. Samo je Alan trebao ponovno doći kako bi im pokazao film koji su snimili. Ereira je učinio što je obećao, ali uništavanje prirode nije zaustavljeno, nego naprotiv, ubrzalo se. A novostečena slava Kogija privukla je turiste, antropologe i duhovne tragače svih vrsta koji su se odvažili na putovanje u nadi da će upoznati "netaknutu" domorodačku kulturu i upiti njezinu mudrost – ili barem snimiti dobre fotografije.
"Želimo da Mlađi brat zna da više ne može doći ovamo, da se ne može vratiti. Ovdje postavljamo granicu. Shvatite, ne želimo da dođe ovamo i ometa nas. Toliko je toga uništio", ispričali su Kogiji u jednom od dokumentaraca.
Otkako je Ereira prvi put posjetio Kogije kasnih 1980-ih, pleme je primilo mali broj autsajdera: akademike, lingviste i ekologe čijim je motivima moglo vjerovati. Službeno dopuštenje za posjet izdaje organizacija Gonawindúa Tayrona (OGT), koja djeluje kao predstavničko tijelo domorodačke vlade. Danas je OGT uglavnom orijentiran na upravljanje rezervatom Kogija, zaštitu prirode, kao i pomoć u proizvodnji i prodaji kave, zahvaljujući kojoj pleme živi.
Točka užasa: Mjesto na kojem se dogodio najsmrtonosniji događaj u povijesti
