Prostor oko zgrade Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu trenutačno je najpopularnije mjesto za izlazak u glavnom gradu Hrvatske. Stotine osoba različitih generacija svakoga vikenda koriste to dobro osvijetljeno mjesto na Trgu Republike Hrvatske za druženje, slušanje glazbe, ples i ispijanje omiljenih pića.
Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu najstarija je kazališna institucija u Hrvatskoj u kojoj djeluju operni, dramski i baletni ansambl. No koliko ga dobro poznajete?
1. Zgrada Hrvatskog narodnog kazališta jedna je od rijetkih zgrada u centru Zagreba koja nije stradala u potresu koji se zbio 22. ožujka 2020. godine. Mnogi vjeruju da se razlog za to skriva u činjenici što je HNK građen četiri godine nakon razornog zagrebačkog potresa od 6,3 stupnja po Rihtaru iz 1880. po modernim graditeljskim principima.
Putovanja
5 stvari koje niste znali o najdražem mjestu za nalaženje Zagrepčana
2. Zgrada je imala i jednu opsežnu građevinsku rekonstrukciju koja je trajala od veljače 1967. do kraja studenoga 1969. godine, a u kojoj su popravljeni mnogi nedostaci. Rekonstrukcija je bila djelomično nadahnuta strahovitim posljedicama potresa u Skoplju iz 1963. godine.
3. Neobarokna zgrada djelo je austrijskog arhitekta Ferdinanda Fellnera i njemačkog arhitekta Hermanna Helmera.
4. Kada je 1894. započela njezina gradnja na tadašnjem Sveučilišnom trgu, ta se lokacija smatrala periferijom Zagreba. Štoviše, godinama se raspravljalo ima li uopće smisla graditi kazalište na tako udaljenom mjestu te hoće li ga itko posjećivati.
5. Svečano otvorenje kazališta bilo je zakazano za 14. listopada 1895. godine uz prisustvo cara Franje Josipa I. i drugih svečanih uzvanika.
6. Prva odigrana svečana predstava bila je Slava umjetnosti Stjepana Miletića uz glazbu Ivana pl. Zajca te osma slika Zajčeve opere Nikola Šubić Zrinski.
Zanimljivosti
7 stvari koje niste znali o najvećem zagrebačkom parku
7. Hrvatsko narodno kazalište ima osam svečanih zastora – jedan željezni i sedam oslikanih koji se postavljaju samo u svečanim prilikama. Jedan od najpoznatijih svakako je Preporod hrvatske književnosti i umjetnosti, koji je izradio Vlaho Bukovac 1895. godine, a koji prikazuje Ivana Gundulića okruženog vilama te s 19 hrvatskih preporoditelja, od Ljudevita Gaja do Petra Preradovića.
8. Strop iznad gledališta oslikao je bečki slikar Alexander Demetrius Goltz. Autor oslikanog stropa iznad foajea na prvom katu je Ivan Tišov. Zanimljivo, nitko ne zna tko je napravio četiri poprsja Ivana Gundulića, Junija Palmotića, Dimitrija Demetra i Vatroslava Lisinskog na pročelju te na stranama zgrade.
9. Rijetki znaju da se ispod zgrade HNK-a nalazi podzemni hodnik koji vodi do Hebrangove ulice, a koji je inače zatvoren za javnost.
10. Na ulazu u zgradu nalazi se Zdenac života, remek-djelo Ivana Meštrovića, koji je postavljen 1912. godine.
