Pogrešne odluke, neatraktivnost, rat – samo su neki od razloga koji su s lica zemlje gotovo izbrisali spomenike bez kojih su danas sljedeći gradovi i mjesta nezamislivi. Srećom, ovi su svjedoci vremena sve preživjeli, pa im se i dan danas divimo.

Eiffelov toranj

Da, da, zvuči nezamislivo, ali građani Pariza nisu uvijek gajili simpatije i ljubav ka najpoznatijem tornju na svijetu. Kad je donese plan izgradnje ovog tornja za potrebe Svjetske izložbe 1889., mnogi su se pobunili nazivajući ga ruglom, a čak su se i prije početka gradnje počele potpisivati peticije da Eiffelov toranj nikad ne dobije mjesto u Parizu. Vremenom su građani prihvatili toranj i njime se počeli ponositi, a čak je navodno odbijena i Hitlerova zapovijed da ga se uništi. Danas nikom živom ne pada na pamet misao 'eh, da ga barem nema' s obzirom na činjenicu da ga godišnje posjeti preko sedam milijuna ljudi i ostave mnoštvo eura samo za ulaz.

Kip slobode

Svi koji su bili u Velikoj Jabuci nisu mogli ne zamijetiti visoko podignutu baklju u desnoj ruci dame koja predstavlja slobodu Amerike. Poznato je kako je Kip slobode dar Francuza Americi, no legenda kaže kako ga je zapravo graditelj Auguste Bartholdi namijenio otvorenju Sueskog kanala. Ipak, kad je ta ideja odbijena, odlučio ga je pokloniti Amerikancima, slaveći slobodu i demokraciju mlade zemlje. Za završetak kipa trebalo je punih 15 godina, a kad se činilo da od cijelog posla neće biti ništa zbog nedostatka novca, Joseph Pulitzer (da, onaj čija se nagrada danas dodjeljuje na području novinarstva) prikupio je potrebna sredstva na način da je pozvao čitatelje časopisa 'World' da doniraju koliko mogu. Danas se Kip slobode nalazi na UNESCO – vom popisu zaštićene baštine, i ponos je svih Njujorčana.



Bijela kuća


Gdje bi danas Obama, a prije njega Bush i Clinton živjeli da nije Bijele kuće? Uopće ne sumnjamo da bi im bilo dobro i u nekom drugom objektu, ali Bijela kuća je jaki simbol američkih predsjednika i teško je zamisliti da predsjednici borave negdje drugdje. No, 1814. godine Washington je gotovo ostao bez ove građevine. Tada su britanski vojnici napali Washington, stanovnike protjerali, a Bijelu kuću, zajedno s drugim značajnim zgradama, spalili. Kada se činilo kako je Washington gotov, dogodilo se pravo čudo. Na grad se obrušila velika oluja praćena tornadom, koja je porušila britanske brodove, topove pobacalo uokolo i ubila više britanskih vojnika nego što ih je poginulo u direktnim bitkama. Englezi su nakon toga napustili grad i više se nisu vratili, a nas kao ljubitelje sporta je ova priča s vremenskim uvjetima koji pomažu, podsjetila i na kišu koja je tog srpnja 2001. pomogla Goranu Ivaniševiću da osvoji Wimbledon.



Taj Mahal

Najpoznatiji svjetski mauzolej i najposjećenija znamenitost Indije skoro je doživjela tužnu sudbinu, i to u više navrata. Stotinjak godina nakon smrti šaha Džahana koji je Taj Mahal izgradio za svoju voljenu suprugu, mauzolej je počeo padati u zaborav. U doba indijske pobune sredinom 19. stoljeća, Britanci su od njega napravili vojnu utvrdu i uokolo sagradili barake. Po odlasku su ga opustošili, i s njega skinuli drago kamenje i ostale dragocjenosti. U međuvremenu, Lord Bentinck naredio je da se mnogi spomenici u Indiji poruše, a dijelovi Taj Mahala su se trebali prodati na aukciji u Europi. Srećom, čim su počele pripreme za njegovo 'razmontiranje', aukcija je propala. Početkom 20. stoljeća, jedan mnogo razumniji lord, imena Curzon, zaprepastio se vidjevši stanje Taj Mahala. Dao je naredbu za njegovo obnavljanje, pa je danas zahvaljujući njemu, mauzolej ostao sačuvan.



Kremlj

Moskovski Kremlj smatra se najznačajnijim arhitektonskim postignućem zemlje. Nekad dom careva, a danas Vladimira Putina, utvrda je oko koje se kasnije razvila čitava Moskva. Za vrijeme rata Rusije i Francuske, Kremlj je zauzeo Napoleon, a pri povlačenju dao je naredbu da se uništi. Srećom, iako su neki eksplozivi detonirali, dio njih je deaktiviran prije same eksplozije, pa unatoč velikoj šteti koju je pretrpio, Kremlj je uspješno obnovljen i dan danas je jedan od simbola ruske moći.

Najlakši put do novih ideja za putovanja. Preuzmi DNEVNIK.hr aplikaciju