Vjerojatno jedini kamen koji se postavlja da bi se čovjek o njega spotaknuo jest – stolperstein. Doduše nije im namjera da se spotakneš i padneš, već da se spotakneš mislima i srcem. Ove male kamene kocke stavljaju se od davne 1992. godine u sjećanje na žrtve nacističkih režima.
Cijeli projekt je pokrenuo njemački umjetnik Gunter Demnig, a od početka do danas proširio se u gotovo cijeloj Europu, uključujući i Hrvatsku, gdje su prva 4 kamena postavljena 2013. godine u Rijeci. Inače, do danas je postavljeno više od 100 tisuća stolpersteina (u više od 2 tisuće gradova i mjesta) diljem starog kontinenta.
Stolperstein se obično postavlja ispred zgrade u kojoj je osoba živjela, a na njemu se nalaze neki osnovni podaci o žrtvi, kao što su ime i prezime, godina rođenja i smrti, te opis gdje je, žrtva, nažalost okončala život. Ipak, prvi kamen ikad, postavljen 1992. godine u Kolnu nešto je drukčiji, te sadržava prvih nekoliko redaka dekreta kojeg je potpisao Heinrich Himmler, a odnosi se na naredbu za deportaciju Židova.
Kamenje spoticanja u Hrvatskoj
No, vratimo se na trenutak na Hrvatsku. Uz već spomenutu Rijeku, ovi kameni spoticanja danas su zaživjeli u više naših gradova. U Zagrebu je prvi postavljen 2020., u sjećanje na djevojčicu glumicu Leu Deutsch, kojoj je 1941. uspostavom NDH zabranjeno nastupati u HNK, a 2 godine kasnije deportirana je u Auschwitz, prilikom čega je umrla u vagonu. Do danas je u Zagrebu postavljeno više od 80 kamena spoticanja, a na dobar dio njih možete naići u ulicama u strogom centru – Gundulićevoj, Amruševoj, Gajevoj, Petrinjskoj…
Primjer Zagreba slijedili su i neki ostali naši gradovi, kao što su Čakovec, Koprivnica, Osijek i Karlovac, a od 2025. godine moguće se „spotaknuti“ i u Velikoj Gorici. S obzirom na ukupni broj gradova u kojima se nalaze stolpersteini, neki s pravom ovo nazivaju najvećim decentraliziranim spomenikom na svijetu.
Najviši spomenik na svijetu: Pogledajte nevjerojatnog željeznog čovjeka od 182 metra