Galerija
Trebišnjica je najveća ponornica u kršu Dinarida, a nekada se čak smatrala i najvećom svjetskom ponornicom. Njezin nadzemni tok dug je gotovo stotinu kilometara (96,5), a ukupna joj je duljina 187 kilometara.
Rijeka Trebišnjica protječe najvećim svojim dijelom kroz Hercegovinu, a manjim i kroz Hrvatsku i Crnu Goru. Izvire na skoro 400 metara nadmorske visine u blizini Bileće i površinskim tokom putuje prema sjeverozapadu ponirući u Sedlarima, a ispod zemlje nastavlja svoj put u suprotnome smjeru.
Dio je razgranatoga kompleksa podzemnih i nadzemnih rijeka koje se na kraju ulijevaju u Jadransko more, a prije negoli stigne do mora, ulijeva se negdje u podzemnom mraku u jednu od najkraćih rijeka na svijetu – Rijeku dubrovačku ili Omblu, dugu tek tridesetak metara.
Rijeka koju su ubili
U svome imenu Trebišnjica čuva drevnu praslavensku riječ "trjeba" koja se odnosila na žrtvu i na žtrvenik, koja otkriva njezino snažno kulturološko značenje. Nekada se smatrala svetom rijekom, a uz njezin tok brojni su ljudski tragovi koji sežu i do četrdeset tisuća godina u prošlost.
No od prapovijesti i arheoloških iskopina, tumula i ranokršćanskih spomenika, nijedno vrijeme nije na nju utjecalo kao ono najnovije. Da se ispravimo, naravno, nije je promijenilo vrijeme, nego – čovjek. Od početka dvadesetog stoljeća, on se svim silama trudio da ovu tipičnu kršku rijeku, nepredljivu i divlju – ukroti i zauzda.
Kako Trebišnjica većim dijelom svog nadzemnog toka protječe Popovim poljem, svojim čestim izlijevanjem i divljom naravi činila je mnogo štete stanovnicima toga kraja. Još se u doba Austro-Ugarske o njoj govorilo kao o problemu koji treba "riješiti", a prvim su se uplitanjima u njezin tok širili ponori kako bi se povećala protočnost.
Trebišnjica se tim pokušajima ismijavala i ne sluteći da će druga polovica 20. stoljeća zauvijek promijeniti njezin izgled i njezin karakter, zauzdati je silom i – sedirati. Šezdesetih godina izgrađena je hidroelektana s akumulacijom na području Miruše, danas poznata kao Bilećko jezero. Bila je to prva od četiri (a planiranih sedam) elektrana, a dio je rijeke kasnije umrtvljen i u Trebinjsko jezero.
Kako se mijenjala rijeka, mijenjao se i život u njoj i oko nje. S njezinim krškim duhom nestao je i krški život u njoj, biljke, životinje, čitavi ekosustavi, promijenila se klima. Sedamdesetih godina prošloga stoljeća Trebišnjica je definitivno savladana kada je 67 kilometara njezina korita, od Trebinja do Hutova na sjeverozapadnom kraju Popova polja – betonirano.
Domaći je ljudi takvu smatraju korisnijom… a ona, zaustavljena u svojem kanalu, začepljenih ponora, kao i da im ne zamjera. Jednako zrcali oblake kao i kada je bila divlja i sveta rijeka. Samo kao da se zaboravljeni gromovnik Perun još ponekad divljački ljuti na njezine tamničare. Kažu, naime, da da gromovi nigdje na području bivše nam države ne udaraju tako snažno kao uz dalekovod u dolini u gornjem dijelu toka uspavane Trebišnjice.
Planinarska staza Izvor voda: Čarobna nova kružna ruta za koju vam trebaju samo gojzerice i prazna boca
