Ombla ili Rijeka dubrovačka najkraća je rijeka u Hrvatskoj. Izvire nekoliko kilometara sjeverozapadno od Dubrovnika, kod mjesta Komolac, podno stijene Golubov kamen.
Samo tridesetak metara od izvora, nakon slapa koji čitavom dužinom presijeca zaljev, Ombla se miješa sa slanom vodom i kreće na pet kilometara dug put prema moru. Zato se za duljinu njezina vodotoka uzima tih 30 metara slatke vode, a unatoč vrlo kratkom toku, količinom vode koja izvire (23,9 kubičnih metara u sekundi) i time što završava u moru, zadovoljava međunarodni kriterij da bude - rijeka.
Iako se o Ombli često može čuti da je "najkraća na svijetu", od nje postoje tri kraće rječice: Tamborasi u Indoneziji, duga samo 20 metara, i dvije u Europi: Kovasselva u Norveškoj, duga 22 metra, te Reprua u Ruminjskoj, tri metra kraća od Omble.
Rijeka dubrovačka, istoimeno i od davnina nastanjeno dubrovačko prigradsko područje, obuhvaća upravo porječje Omble te čitav zaljev do samoga njegova kraja s mostom Franje Tuđmana (Franja, rekli bi u Gradu), koji povezuje njegove obale.
Ombla se u antička vremena zvala Arion, Dubrovčani su je oduvijek nazivali Rijekom, a naziv Ombla došao je od Rimljana i njihovih riječi - iako se to ne može sa sigurnošću tvrditi - Vimbula ili Umbla.
Bez obzira na to kojim su je imenom zvali, kraj uz Omblu, surom stijenom zaklonjenom od Turaka, u osvježavajućem zelenilu i s obiljem pitke vode, Dubrovčani su od davnina voljeli, pa su u tome uskom i rijetkom mediteranskom fjordu izgrađeni brojni plemićki ljetnikovci, redom reprezentativni primjeri dubrovačke renesansne i barokne ladanjske arhitekture.
Dvadesetak ih je očuvano i danas, na primjer poznati Sorkočevićev ljetnikovac sa stubištem do mora, Rastićev s vrtom kao iz bajke ili Gučetić-Đurđevićev, koji je povijesno najznačajniji jer se u njemu 1814. godine održalo posljednje vijećanje dubrovačkih plemića - u vrijeme kada je postojala nada da će slabljenjem Napoleonove vlasti ipak uspjeti obnoviti Republiku. Umjesto Republike povijest je odlučila da će ipak doći Austrijanci, koji su područje Omble itekako cijenili i na njemu razvili – lječilišni turizam. Nažalost, nekontrolirana izgradnja u drugoj polovici dvadesetog stoljeća nagrdila je i povijesnu i prirodnu ljepotu cijeloga morskog zaljeva Rijeke dubrovačke.
I prvi dubrovački vodovod, pušten u pogon 1438., u grad je dovodio vodu s izvora Omble, a u isto je vrijeme Paskoje Miličević na njemu izgradio branu i mlinove. Ombla i danas osigurava pitku vodu stanovnicima širega dubrovačkog područja.
U blizini izvora Omble nalazi se i Vilina špilja, koja je ulaz u ogroman špiljski sustav, zasad neistražen do kraja, čija poznata duljina iznosi više od tri kilometra, a dubina 192 metra. Riječ je o najduljoj špilji u Dalmaciji. Uz to, Vilina špilja bogato je arheološko nalazište prapovijesne, helenističke i rimske civilizacije.
Špiljski sustav Vilina špilja – izvor Omble jedan je od zanimljivijih krških, hidroloških i kulturno-povijesnih fenomena na području čitavih Dinarida. I što se života, odnosno njegove raznolikosti u sustavu Vilina špilja – Ombla tiče, to je jedan od najbogatijih speleoloških objekata u nas. Gotovo sva špiljska fauna ovog sustava je endemična, dosad je utvrđeno 50-ak vrsta, a možda je najzanimljivije da su speleoronioci, istražujući izvor Omble, u njemu pronašli i tri mlade jedinke čovječje ribice, čime je izvor Omble službeno postao i najjužnija točka u Europi na kojoj obitava taj simpatični bespigmentni vodozemac.
Najbolji vidikovci u Hrvatskoj: 10 pogleda na more zbog kojih se vrijedi zaustaviti na putu
