Kolika je cijena njegovanja vlastite kulture i običaja? Kad zavirimo u živote izoliranih afričkih zajednica, vidimo da je cijena zaista visoka. Njihova naklonost prema kulturalnoj umjetnosti, skarifikaciji i ritaulnim praksama koje nerijetko uključuje bolne elemente, istovremeno zbunjuje i zadivljuje cijeli svijet.

Jedan od mnogih naroda koji prakticira ovakve prakse je Suri, agro-pastoralni narod koji je nastanio zapadnu dolinu rijeke Omo u Etiopiji. Područje Suri, osvojile su krajem 19. stoljeća etiopijske trupe i ondje počele graditi stočarska carstva.

Zbog razvijenog stočarstva, bili su poznata meta napada. Kako bi obranili sebe i svoju stoku, pleme Suri je moralo razraditi taktiku krvave borbe koja je kroz godine postala njihova tradicija.

Zagrijavanje za borbu štapovima Zagrijavanje za borbu štapovima (Foto: Shutterstock)

"Prljavi ljudi bez vjere" 

Njihovo društvo ima prilično autonomnu političku strukturu. Na čelu plemena su starješine vladajućeg dobnog razreda, a veliku ulogu u društveno – političkim odlukama imaju i svećenici, koje nazivaju ritualnim poglavarima (ili komuru).

Njihov sustav vjerovanja, oblikovan je oko vrhovnog nebeskog božanstva Tumu. Komuru je posrednik između ljudi i Tumua, djelujući kao kontaktna točka s bogom neba, koji donosi kišu i plodnost.

Suri žive od poljoprivrede, odnosno stočarstva i ratarstva te od trgovine zlatom. Uzgajaju goveda, koze i ovce te proso, kukuruz, mahunarke, grah i začinsko bilje. Tijekom posljednjih 10 godina, zlatna trgovina plemena Suri je nailazila na razne probleme.

Pleme Suri Pleme Suri (Foto: Shutterstock)

Konkurencija ih je sa svih strana pokušavala opljačkati kako bi ih izbacili iz poslovanja. Najviše problema su im zadavali gorštaci i državni poglavari koju su ih smatrali „prljavim ljudima bez vjere“ pa su ubijali njihovu stoku.

Suri su iznimno vezani za svoju stoku pa su životinje nerijetko branili vlastitim životima. Posebni su po tome što kravama organiziraju bolje životne uvjete nego što sami imaju. Primjerice, postoji običaj da za krave izrađuju posebne pokrivače koje griju na vatri kako životinjama ne bi bilo hladno i kako ih kukci ne bi napadali.

Posebno pleme koje stoku voli više nego ljude 

Zanimljivo je što dječak kad dođe u određene godine dobije na brigu jednog bika kojemu mladić smišlja ime. U tom trenutku on gubi svoj identitet jer ga ostatak plemena mora nazivati isključivo imenom njegova bika. Jedan od najbolnijih trenutaka čovjeka Suri je uginuće životinje. Nakon što bik ugine, njegov vlasnik i prijatelj mjesecima oplakuje svoju životinju.

Pripadnici plemena Suri posjeduju od 30 do 50 krava, a životinje su i sredstvo razmjene za mladenku. Kako bi se mogli oženiti, mladići moraju obitelji svoje buduće supruge ponuditi najmanje 60 krava.

Brutalne ceremonijalne inicijacije 

Ceremonijalne inicijacije u kojima dječak postaje muškarac, također su brutalne. Jedan od rituala je borba štapovima kako bi starješinama pokazali da su hrabri ratnici koji mogu zaštititi svoje selo i stoku. Ovaj ritual se naziva Donga i kombinacija je borilačke vještine, sporta i rituala. Kroz povijest naroda Suri, ova praksa bila je namijenjena impresioniranju žena i traženju potencijalnih supruga.

Skarifikacija koja ostavlja trajne ožiljke Skarifikacija koja ostavlja trajne ožiljke (Foto: Shutterstock)

Tradicionalno se bore s malo, ili nimalo odjeće, kako bi što bolje osjetili bol, a ovi sukobi nerijetko rezultiraju smrću. Narod Suri češće oplakuje smrt životinje, nego čovjeka, a smrt u ovakvim okolnostima se smatra velikom časti.

Osim brutalnih tučnjava, narod Suri njeguje skarifikaciju. Skarifikacija je „čin transformacije“ stvaranjem rana na tijelu kako bi ostali veliki i trajni ožiljci. Prilike za skarifikaciju su proslava puberteta, prve menstruacije ili poroda. Narod Suri se ponosi svojim ožiljcima, a žene Suri su prave „majstorice“ u sakaćenju svojih partnera.

Skarifikacija koja ostavlja trajne ožiljke Skarifikacija koja ostavlja trajne ožiljke (Foto: Shutterstock)

Duboki ožiljci kao umjetnička djela, a diskovi na usnama kao znak ljepote 

Žene mladićima kožu zarežu britvom i podignu pomoću trna. Nakon što je koža dovoljno duboko izrezana, utrljaju im pepeo ili biljni sok kako bi posjekotina dovoljno nabubrila i ostavila ogromni, trajni ožiljak kojega oni smatraju umjetničkim djelom.

Muškarci ožiljke skupljaju i u kasnijoj dobi, kako bi njihovo tijelo ispričalo priču u hrabrim ratnim pothvatima.

Brutalni ritualni nisu zaobišli ni djevojčice. Sigurno ste barem jednom vidjeli fotografiju nasmiješenih djevojaka koje na usni imaju veliki glineni disk. Nakon što djevojčica uđe u pubertet, uklanjaju se sva donja zuba i zareže se donja usna kako bi na to mjesto stao glineni disk.

Žene plemena Suri Žene plemena Suri (Foto: Shutterstock)

Ovo je znak ljepote i pripadnosti, a kako djevojke rastu, raste i disk. Usna se rasteže sve više i više pa zahtjeva sve veći disk. Što djevojka ima veći disk na usni, to može tražiti više krava kad dođe vrijeme za udaju.

Žene plemena Suri Žene plemena Suri (Foto: Shutterstock)

Izdržljivost boli kod muškaraca pokazuje ratnu snagu. Što su muškarci izdržljiviji dok im žene nanose bolne ožiljke, to su bolji ratnici i imaju veće poštovanje u svom selu. Također, oni s više ožiljaka imaju veću šansu pronaći ženu i zasnovati obitelj.

Opasnost od Hepatitisa i AIDS-a 

Članovi plemena koji ne žele sudjelovati u ovakvom obliku kulturnog sakaćenja, obično su isključeni iz zajednice i protjerani. Oni nisu zaslužili poštovanje i ne smatraju se normalnim članovima plemena. Međutim, uvijek im ostavljaju priliku da se predomisle i pokažu poštovanje prema njihovim običajima.

Eric Lafforgue, francuski fotograf koji je neko vrijeme proveo s plemenom Suri, kaže da postoje razni međunarodni programi koji se bore protiv brutalnih rituala ovakvih plemena, ali bezuspješno. Korištenje zajedničkih oštrica, primjerice, jedan je od najvećih problema jer su Hepatitis i AIDS tihi ubojice koje bi mogli eliminirati ovo pleme.

Pročitaje još priča o plemenima i njihovim običajima:  

Ljudi od blata: Priča o plemenu koje iza strašnih maski skriva topla srca i kreativna lica

Priča o nevjerojatnom narodu Bajau: Rone 5 sati dnevno, imaju velike slezene i nemaju bubnjiće

Pleme Tuareg: Hrabri ratnici kojima su i Bog i žene okrenuli leđa

 

Najlakši put do novih ideja za putovanja. Preuzmi DNEVNIK.hr aplikaciju