Galerija
Na današnji dan, 1. studenog 1512. godine Michelangelova freska na stropu Sikstinske kapele otvorena je za javnost. Veličanstveno umjetničko djelo predstavlja jedno od najvećih dostignuća zapadnog slikarstva. Najposjećeniju znamenitost u Italiji pronaći ćete u papinskoj kapeli u sastavu Vatikanske palače u Rimu.
Sikstinska kapela privlači milijune posjetitelja svake godine, i to ne zbog arhitekture, kao što je primjerice, slučaj s Crkvom Svete obitelji (Sagrada Familia), katalonskog arhitekta Antonija Gaudija, nego zbog freski na njezinim zidovima i stropu. Ta remek-djela nastala su između 1508. i 1512. godine, a prikazuju prizore iz Starog zavjeta. Najpoznatiji među njima je Stvaranje Adama i prikazuje Božju ruku koja stvara čovječanstvo, gotovo dodirujući Adamov prst.
Gotovo spojeni prsti postali su jedan od najprepoznatljivijih i najčešćih simbola na svijetu. Neki teoretičari vjeruju da scena također sadrži prepoznatljiv obris ljudskog mozga koji se nazire između drugih motiva. Prema Franku Lynn Meshbergeru, liječniku koji je iznio ovu hipotezu, Michelangelo je možda želio simbolizirati Božje davanje inteligencije prvom čovjeku.
Jedno od najznačajnijih umjetničkih djela u povijesti čovječanstva zamalo nije nastalo. Zanimljivo je kako se Michelangelo uopće nije htio prihvatiti slikarstva. Tada 33-godišnji umjetnik imao je pune ruke posla oko mramornog kipa i neko je vrijeme vagao hoće li se odvažiti na oslikavanje stropa Sikstinske kapele.
Ne samo da je više uživao u kiparskom stvaranju, nego do tada nije niti imao iskustva s freskama. U konačnici se ipak odvažio uzeti kist u ruke i narednih četiri godine proveo na zidnim skelama. Većina ljudi zamišlja kako je Michelangelo u Sikstinskoj kapeli slikao ležeći (između ostalog, i zbog filmova koji su ga tako prikazali), no on i njegovi asistenti stajali su na drvenim skelama. Umjetnik je sam osmislio jedinstveni sustav platformi, pričvršćen za zidove nosačima. Rad na Sikstinskoj kapeli bio je toliko neugodan da je Michelangelo napisao pjesmu o svojoj muci prijatelju,
“Izrasla mi je guša od ove torture,” napisao je, i dodao da mu koža visi, a kralježnica mu je u čvorovima od saginjanja. Napomenuo je i kako nije na pravom mjestu jer uostalom, nije slikar. No javnost je potvrdila da su Michelangelove freske prelijepe, a osim toga su i vrlo izdržljive - kroz pet stoljeća ostale su gotovo nepromijenjene. Tek se komadić neba u prizoru Noine arke i biblijske poplave odlomio nakon eksplozije u skladištu baruta 1797. godine. No usprkos izdržljivosti stropa, stručnjaci su zabrinuti da gužve od milijuna posjetitelja svake godine stvaraju prijetnju tom remek-djelu.
Tijekom osamdesetih i devedesetih godina prošlog stoljeća Michelangelove freske na stropu Sikstinske kapele su se obnavljale i čistile, prilikom čega su restauratori temeljito uklonili slojeve prljavštine. Osim toga, uklonili su i preinaku pape Pija IV., koji je naredio dodavanje smokvinih listova i prekrivača na Michelangelove gole figure tijekom 1560-ih.
Malaška katedrala: Jednoruka dama koja na prvi pogled ostavlja bez daha
