Galerija
Koji je bio taj prijelomni trenutak kada si shvatila čime se želiš baviti?
Pandemija i potres u Zagrebu potpuno su promijenili moj pogled na život. Turizam, kojim sam se bavila, preko noći je stao. Tada sam shvatila da želim raditi nešto vrijedno za ljudski rod, nešto gdje mogu učiniti neku razliku. U potrazi za informacijama o pravilnom odvajanju otpada shvatila sam da su one svuda, ali nigdje dovoljno jednostavne. Zato sam počela dijeliti kratke, jasne savjete i videe bez previše teorije, samo ono što svatko može odmah primijeniti. Tako je Ja bolji građanin zapravo nastao iz najiskrenije moguće želje da pomognem sebi i drugima da živimo svjesnije i lakše.
Što sve možemo naučiti na tvojoj platformi "Ja bolji građanin"?
Kroz svoje mreže nastojim inspirirati ljude da usmjere svoje svakodnevne navike prema održivijem i odgovornijem načinu života, a tema je stvarno niz, od smanjenja plastike i korištenja obnovljivih izvora energije, do održive poljoprivrede i smanjenja konzumacije mesa, promicanja održivog transporta i smanjenja otpada, kao i kišobran iznad svega, klimatskih promjena. Kupuj manje, koristi ono što već imaš, prenamjeni i ne nasjedaj na “moram imati” filozofiju. Svojim objavama pokušavam pokazati da minimalizam nije uskraćivanje. Istinski održiv život počinje onda kad shvatimo da nam zapravo treba manje nego što mislimo.
Misliš li da svatko može učiniti razliku i doprinijeti očuvanju jedinog doma koji imamo bez suviše truda? Koji su to prvi mali koraci i navike koje svatko može učiniti i steći na tom putu?
Apsolutno vjerujem da svatko može učiniti razliku, zato ovo i radim.
Moj neki generalni moto koji svima dobro sjeda je – svaka naša promjena kad je riječ o očuvanju okoliša, ma koliko nam se činila mala, pomak je nabolje i iznimno je važna za poboljšanje života na planetu. U isto vrijeme ne zaboravite se nastaviti educirati! Ali baš bih jako podcrtala jer je jako važno – Svaka mala održiva promjena vodi k drugoj maloj ili većoj promjeni pa onda dobijemo efekt grude snijega, kotrljanjem postaje sve veća i veća.
Ako ćemo specificirati, za prve korake najvažnije je shvatiti povezanost potrošnje energenata i zaštite okoliša jer to je stavka najvećeg zagađenja. Pa tako, bespotrebno korištenje energije treba biti na vrlo niskim granama. Reći ću vam da je potrebno gasiti svjetlo kad izlazite iz prostorije, dovoljno je grijati prostorije na ”samo” 21 stupanj. Radije se obucite nego da pojačavate grijanje. Kada je sezona hlađenja, temperaturu treba držati na 25, 26 Celzijevih, jer hlađenje prostora na preniske temperature ljeti nije poželjno jer dolazi do povećanog isušivanja zraka što je energetski i zdravstveno nepovoljno.
Drugi vrijedan savjet je da svakako počnete pješačiti ili voziti bicikl na udaljenostima koje to dopuštaju. Osim što tako direktno utječete na CO2 otisak, utječete i na svoje zdravlje! Uvijek predlažem nošenje svoje ambalaže te kupnju na tržnici. Možda vam se čini beznačajno, ali ako krenete samo s tim, vidjet ćete iz prve ruke koliko plastike možete izbjeći. Isto tako na tržnicama još uvijek dominira lokalni proizvod, a podržavanje lokalnog smanjuje CO2 emisije.
Ako već niste, krenite odvajati biootpad! Biootpad zauzima i do 40% vaše kante, a ako ga odvajate vaša kanta će prodisati i jasno ćete vidjeti da nešto bolje radite! Kao što sam već spomenula bacanje hrane čini veliki problem jer hrana koja završi na deponiju emitira jak staklenički plin metan.
Otpad od hrane treba se svesti na minimum, a jedna od mogućnosti je svakako korištenje ostataka. Uz svega malo volje, mašte i vremena od starog jela može se dobiti novo jelo. Dakako, uvijek postoji i mogućnost zamrzavanja kako bi se sve stiglo pojesti.
Koji su to načini na koje se ti svakodnevno trudiš čuvati okoliš i biti bolji građanin? Postaju li ljudi koji se aktivno brinu o okolišu zadovoljniji i ispunjeniji – i kako je tebe promijenila briga o okolišu?
Iskreno, briga o okolišu me promijenila na više razina i to ne samo u navikama, nego u načinu razmišljanja. Prije bih jako često kupovala stvari impulzivno, bez razmišljanja o tome odakle dolaze i gdje završavaju. Danas svemu pristupam daleko svjesnije - od hrane koju biram, do načina na koji koristim energiju, vodu i vrijeme. Osvještena sam do te mjere da znam usporiti i razmisliti prije nego što nešto napravim ili kupim.
Ako jedan dan nisam “idealna”, to je u redu, bitno je da nastavim nastojati biti bolja. Shvatila sam da je briga o okolišu zapravo briga o sebi i o ljudima oko mene. Kad jednom počneš promatrati svijet kroz tu prizmu, sve dobije neki dublji smisao. Vjerujem i da ljudi koji se aktivno brinu o okolišu postaju zadovoljniji, jer osjete tu povezanost i svrhu. Nema boljeg osjećaja od onog kad znaš da tvoj mali korak čini razliku. Možda ne mijenja svijet preko noći, ali mijenja tvoj odnos prema njemu. A kad se taj osjećaj pomnoži kroz zajednicu, promjene definitivno nastaju.
Zanimljivosti
Jeste li znali? 6 stvari koje nikada ne bismo smjeli baciti u odvod
U ovih nekoliko godina, otkako se baviš projektom "Ja bolji građanin", misliš li da se mijenja svijest ljudi o važnosti očuvanja okoliša na bolje?
Definitivno da. Inače ja ne bih bila gošća ovog intervjua (haha). Ljudi žele znati više, žele učiti i poprilično se trude. Polako, ali sigurno, zelene teme postaju normalne teme. I dalje se o njima priča uz podizanje obrva i predrasude, ali ključno je da se o njima stalno priča, to je ogroman pomak koji jako veseli.
Naravno, ima i onih koji ne razumiju ili jednostavno ne žele razumjeti. Internet je takav i uvijek će biti i podrške i otpora. No, ja svjesno odgovaram svakom “trolu”, ne da bih se prepirala, nego da oni koji samo promatraju vide da se vrijedi zauzeti za svoje stavove i vrijednosti. Vjerujem da je dijalog ključ promjene i ako uspijem potaknuti barem jednog čovjeka da razmisli drukčije, već sam napravila dovoljno.
Dodala bih samo da mi se čini kako često nedostaje jedna spona informiranja koja se ne naglašava ni blizu dovoljno, a to je da je čovjek primarni uzročnik štete. I to ne samo direktor velikih kompanija, već i običan čovjek. Nedavno mi je jedan čovjek napisao da se on ne osjeća loše što njemu nisu zelene teme od primarnog interesa, ali isti taj čovjek da ga pitamo želi li da njegovo dijete pije vodu iz slavine bi sigurno odgovorio da, a mi idemo ka tome da to neće biti moguće. Stvar je perspektive, a ja informiram tako da mi mali ljudi možemo zaokrenuti retoriku, uz pomoć sustava naravno, a tu smo sretnici jer smo EU članica i Zeleni plan je jedna od najsnažnijih politika EU-a ikad.
Možeš li izdvojiti neke od komentara pratitelja koji su te ganuli ili razveselili - i postoje li neke reakcije koji te ljute?
Najviše me razveseli kad mi ljudi pišu da su zahvaljujući mom profilu naučili djecu da smanjuju klimu, da gase svjetla iza sebe, da zavole tvrdi sapun, da se prema stvarima odnose s više poštovanja - da ne bacaju tako olako, nego razmisle o nekoj prenamjeni. Lijepo je primiti takve poruke jer se tad podsjetim: “Okej, ovo ima smisla. Ostavljam nešto budućim generacijama”
S druge strane, više me razočara nego ljuti kad netko napiše da “ništa se ne može promijeniti” ili da “jedan čovjek ne čini razliku”. Možda i ne može promijeniti sve, ali može promijeniti sebe i svojim primjerom utjecati na druge. Upravo zato na svaku takvu poruku pokušavam odgovoriti smireno i s argumentima. Ne zbog onog tko je to napisao, nego zbog svih koji čitaju sa strane, a vjerujte takvih je puno.
Što bi Hrvatska trebala napraviti da postane ljepša, čišća i zdravija naša?
Hrvatska u mnogim aspektima nije u lošoj poziciji kada je riječ o održivosti – udio obnovljivih izvora energije je prilično dobar, posljednje navode koje sam susrela je gotovo 60 posto obnovljivih izvora koji se koriste kao izvor energije u električnoj energiji. Prirodni resursi i ljepota naše zemlje predstavljaju veliki potencijal za održivi razvoj. Ipak, postoji dosta paradoksa, a onaj najupečatljiviji je definitivno udio solarne energije u ukupnom energetskom miksu od samo 2%.
Nažalost, u EU stojimo loše kad je riječ o upravljanju otpadom i reciklaži. Potrebno je poboljšati sustav selektivnog prikupljanja, povećati reciklažu i smanjiti korištenje plastike. Također, u većim gradovima na sjeveru, kvaliteta zraka zbog prometa i grijanja često nije zadovoljavajuća, pa bi jače investicije u javni prijevoz, biciklističke staze i električna vozila mogle pomoći u smanjenju emisija i poboljšanju zdravlja.
U Hrvatskoj se često puno govori o održivom turizmu, ali na kraju svake sezone sve se svodi samo na broj noćenja i dolazaka. Iako se održivost u teoriji promovira, u praksi imamo ogromne pritiske na okoliš zbog masovnog turizma. Održivi turizam podrazumijeva balans između zaštite prirode i kulture, te promicanja turizma koji ne iscrpljuje resurse i ne ugrožava okoliš.
Konačno, jačanje zakonodavstva i njegova bolja provedba ključni su za dugoročne promjene.
Imaš li kakve ideje kojima bi dodatno htjela proširiti platformu i planiraš li kakve nove projekte?
Želim svoje platforme i dalje razvijati kao mjesto praktične edukacije, kroz radionice, e-vodiče i jednostavne alate koji ljudima stvarno olakšavaju prelazak na održiviji način života. Trenutno imam dobre partnere koji podržavaju moju viziju i s kojima planiramo aktivnosti prilagođene svima.
Htjela bi snažniju suradnju s gradovima i školama jer vjerujem da prava promjena počinje od zajednice i malih svakodnevnih koraka. Uvijek imam ideje koje ljudima omogućuju da kroz praksu i zabavu uče kako živjeti svjesnije, odgovornije i održivije.
Našom #neOKOLIŠaj izložbom želimo inspirirati posjetitelje da promijene pogled na svakodnevne navike i osvijeste svoj utjecaj na planet. Misliš li da takve inicijative pomažu ljudima da postanu bolji građani Hrvatske, ali i svijeta – i na koje načine?
Naravno! Inicijative poput ove su odličan način da ljudi počnu razmišljati o svojim svakodnevnim izborima bez da se osjećaju krivima ili preopterećenima. Opet ponavljam, kad vide stvarne primjere, male, praktične korake koje već netko drugi primjenjuje, žele se uključiti i možda i mijenjati svoje navike. Takve inicijative također pokazuju da održivost može biti inspirativna i kreativna, a ne samo “obaveza” ili “problem”.
