Galerija
Bazga
Bazga je izrazito ljekovita biljka koja se još u drevnoj Grčkoj i Egiptu koristila za liječenje brojnih tegoba i bolesti – od upala do probavnih tegoba. Danas se pripravci od bazge koriste za jačanje imuniteta i kao pomoć prilikom liječenja gripe i prehlade. Iako su svi dijelovi bazge ljekoviti, za pripravke se koriste najčešće bobice i cvjetovi.
Omiljena je i u tanjuru; koristi se za pripremu sirupa, sokova i marmelada, a cvjetovi se pohaju. Pohani cvjetovi bazge prava su poslastica, a poslužiti ih možete sa sladoledom i medom. No odlučite li se na pripremu bazge, imajte na umu da se mora prokuhati ili skuhati na pari. Sirova bazga sadrži toksine koji izazivaju probavne tegobe, povraćanje, bolove i probleme s disanjem.
Muškatni oraščić
Na Zapadu se omiljeni začin, muškatni oraščić najčešće upotrebljava za umak bešamel (bez kojeg nema lazanja), kao i razna druga jela od mesa i povrća, u Aziji je u fokusu zbog svojih ljekovitih svojstava. Superzdravi mirisni orah koji je mnogima na popisu omiljenih začina ima i svoju tamnu stranu.
U prevelikim količinama može izazvati mučninu, grčeve i halucinacije, kao i nepravilan rad srca, dermatitis, alergije… Maksimalna količina koja se dnevno smije konzumirati je 3-5 grama, što doista nije jednostavno pojesti s obzirom na njegovu aromatičnost. Uobičajene količine potrebne za začinjanje jela znatno su ispod opasnih granica.
Koštice
Koštice trešanja, višanja, marelica i jabuka sadrže tvari koje se u kontaktu s probavnim enzimima pretvaraju u otrovni cijanid. Otrov će se ispustiti u organizam, ako se koštice usitne prije nego što ih progutamo.
Stoga prilikom pripreme smoothieja ili salata koštice valja izvaditi. Od jedne koštice neće vam biti ništa, ali veće količine mogu izazvati probleme. Rizik od trovanja cijanidom iz koštica raste ako ih jedu djeca ili osobe sitnije građe s manje kilograma.
Kasava
Otkako se sve više ljudi odlučuje na prehranu bez glutena ili pšenice, alternative bijelom brašnu postaju sve popularnije. Jedna od njih je i brašno kasave.
Dobiva se od sušenog i mljevenog gomolja kasave (manioka, yuca), biljke koja potječe iz Južne Amerike, a raste i u Africi, na Tajlandu i u Indoneziji. Zbog neutralnog okusa i mirisa smatra se jednom od najboljih zamjena za pšenicu. Najčešće se koristi za pripremu tortilja, kruha i peciva, kao i za palačinke ili druge deserte. Budući da obiluje škrobom koristi se i za zgušnjavanje umaka i variva.
Međutim, brašno kasave ne smije se jesti sirovo - uvijek ga termički obradite kako ne biste izazvali probavne tegobe ili trovanje organizma. No nakon kuhanja ili pečenja, brašno ne može naštetiti.
Riba pauk
Zbog čvrstog i finog mesa, mnogima jedna od omiljenih riba na tanjuru već imenom sugerira da se radi o neobičnoj namirnici. Riba pauk može ozlijediti neoprezne ribolovce i kuhare bodljama na leđnoj peraji. Nakon uboda javlja se snažna bol, oteklina, povišena temperatura, slabost i vrtoglavica. Kako je otrov termolabilan, nakon uboda treba staviti ubodeno mjesto u što topliju vodu na najmanje pola sata te potražiti liječničku pomoć. Možete i lagano i oprezno proći preko rane vatrom iz upaljača ako u blizini nemate tople vode.
Grah
Sirovi grah sadrži fitohemaglutinin, otrov koji može uzrokovati probavne smetnje i simptome slične trovanju hranom. Čak se i od malih količina možemo otrovati, a simptomi se javljaju u roku od nekoliko sati. Teške mučnine i obilno povraćanje dugotrajni su, a zatim slijedi dijareja. Stručnjaci preporučuju da se grah kuha najmanje 30 minuta na minimalno 100 °C.
Mlijeko
Tek pomuženo mlijeko koje nije pasterizirano može sadržavati Escherichiju coli i salmonelu. Bakterija E. coli uobičajen je stanovnik crijeva mnogih životinja i ljudi, gdje pomaže u probavi hrane. Prilično je otporna, lako se i brzo razmnožava, ali nakon 15 minuta na 60 °C bit će uništena. E. coli može uzrokovati crijevne infekcije, upale mjehura, slijepog crijeva, meningitis te druge zdravstvene tegobe.
Hrenovke
Iako se pretpostavlja da se ništa neće dogoditi od zalogaja ili dva hrenovke prije kuhanja, valja imati na umu da se radi o polugotovom proizvodu koji se ne smije jesti sirov.
Termička se obrada savjetuje zbog listerija, patogenih mikroorganizama koji se mogu uništiti kuhanjem. U suprotnom može doći do listerioze, zarazne bolesti koja rezultira pobačajem u trudnoći, bolestima središnjeg živčanog sustava, gastroenteritisom te meningitisom.
Tonka
Omiljeni začin za deserte – tonka, često se koristi i kao zamjena za vaniliju jer ima sladak miris koji podsjeća na te aromatične mahune. Njezina aroma se uspoređuje i s karamelom, bademima, medom, a neki kažu da miriše i na sijeno. Dok se prije koju godinu mogla pronaći samo u specijaliziranim trgovinama ili naručiti putem interneta, danas je sve dostupnija.
Budući da sadrži toksični kumarin, poput lažnog, kineskog cimeta, veće količine se ne preporučuju kako s vremenom ne bi došlo do propadanja jetre. Upravo je zbog toga u SAD-u i zabranjena. Stručnjaci tvrde da bi 250 grama tonke, odnosno gram kumarina mogao predstavljati veliku opasnost po zdravlje, ali ako se dozira, problema ne bi trebalo biti.
Brazilski orah
Plod drveta koje raste u Brazilu, Peruu, Venezueli i Kolumbiji svojim je rastom među šumskim divovima jer dostiže visinu i do 50 metara. Zanemareni orah rijetko je na tanjuru zbog visoke cijene, ali u malim količinama ima blagotvoran učinak na organizam.
Dnevno se preporučuje pojesti samo jedan do dva jer zbog velike količine selena može izazvati trovanje koje je opasno po život. Više od četiri oraščića dnevno može biti toksično. No ako se koristi kao lijek, a ne kao grickalica, brazilski oraščić ima čitav niz blagotvornih djelovanja na organizam.
Bez ovog povrća nema niti jedne dobre juhe i variva, a čini čuda za zdravlje

