Leonardo da Vinci bio je jedan od najčudesnijih umova u povijesti čovječanstva – slikar, kipar, arhitekt, inženjer, znanstvenik, glazbenik i mislilac, pravi renesansni čovjek, čije su ideje često bile stoljećima ispred njegova vremena.
Njegov rad temeljio se na pažljivom promatranju prirode, preciznom bilježenju i isprobavanju, i uopće - u neprestanoj želji za razumijevanjem svijeta. Jedna od ideja koja mu nije dala mira bila je ona – o letenju.
Idejom “letećeg čovjeka” Leonardo se intenzivno bavio četvrt stoljeća. Promatrao je ptice, šišmiše i druge krilate životinje, analizirao kretanje njihovih krila, ravnotežu i uzgon. Ta su promatranja pretočena u stotine crteža i bilješki, a kulminirala su dizajnom letećeg stroja poznatog kao ornitopter.
Dana 3. siječnja 1496. godine, prije 530 godina, na polju u okolici Firence, Leonardo je pokušao testirati svoj leteći stroj. Iako je uređaj bio tehnički više nego impresivan za ono vrijeme, eksperiment nije bio uspješan. Ključni je problem, tada je to shvatio i Da Vinci, bio pogon. Samo svojom snagom čovjek nije mogao “natjerati” stroj da poleti.
Leonardov ornitopter imao je raspon krila od gotovo 9 metara. Okvir je trebao biti od laganog drveta, dok bi krila bila prekrivena svilom kako bi bila što lagana, ali opet i dovoljno čvrsta. Pilot bi ležao licem prema dolje u središtu konstrukcije te rukama i nogama pokretao sustav poluga, remenica i pedala i tako proizvodio “mahanje” krila.
Inspiracija prirodom bila je očita, ali usprkos genijalnom dizajnu, Leonardo je shvatio da čovjek nema dovoljno fizičke snage za pokretanje ovakve mašine. Ali, iako Leonardovi leteći strojevi nikada nisu poletjeli, njegove ideje postavile su temelje aerodinamike i znanstvenog pristupa zrakoplovstvu.
Leonardo je među prvima shvatio važnost oblika krila, uzgona, ravnoteže i odnosa težine i snage – koncepata koji su danas ključni u modernoj avijaciji. Osim ornitoptera, Leonardo je osmislio i druge koncepte, poput zračnog vijka (preteče helikoptera) i zmaja (padobran ćemo ipak spomenuti uz našega vizionara i “domaćeg” genijalca Fausta Vrančića).
Umjesto japanki u gojzericama: 3 savršena europska otoka za zimsko planinarenje i uživanje na suncu bez gužvi
