Gomilice kamenja naslaganog jedan na drugi već su neko vrijeme trend koji ste sigurno vidjeli u prirodi, na planinama i plažama ili barem na fotografijama. I dok je nekima opuštajuće slagati kamene tornjeve, drugi se pak zabavljaju time što ih ruše rukama i nogama.

Umijeće slaganja kamenja potječe iz drevnih kultura. Naime, brojni domorodački narodi tijekom vremena su iz različitih razloga stvarali manje ili veće hrpe kamenja. Jedan od najstarijih razloga za to bili su prvobitni sunčevi kalendari kojima bi se računalo vrijeme solsticija i ekvinocija.

Drevni Mongoli slagali su kamenje, kao i stanovnici planina u Južnoj Americi ili tibetanske visoravni, a pretpostavlja se da su služili umjesto putokaza na područjima s malo vegetacije. Takve oznake pomagale su ljudima da da se presele iz jednog mjesta na drugo prije nego što nestane vode. Danas kameni tornjevi ostavljeni u planinama mogu navesti planinare da pomisle kako se radi o kakvoj oznaci puta, pa zbog toga pogrešno skrenu i izgube se.

Što radite kada naiđete na naslagano kamenje u prirodi?

  • Samo prođem
  • Kad mogu, rastavim kamenu skulpturu
  • Ne razmišljam o tome
  • Dodam kamen

glasova:

U moderno doba kameni tornjevi češće služe za opuštanje, meditaciju, stvaranje, igru i učenje. No naizgled bezazleni ritual pravljenja skulptura u prirodi nije baš tako beznačajan niti bezopasan. Iako naslagano kamenje može poslužiti kao praktičan putokaz ili jednostavan način za označavanje planinarskih staza, ekolozi i zaštitnici prirode upozoravaju na to da kamene hrpice na pogrešnom mjestu mogu dovesti do erozije, kao i ugroziti životinjski svijet. Osim što narušavaju ekosustav i prirodna staništa, mogu dovesti do izumiranja autohtonih biljaka, malih sisavaca i ugroženih vrsta.

Kameni tornjevi - 1 Kameni tornjevi - 1 (Foto: Getty Images)

Gomilanje kamenja u potocima povećava količinu mulja i remeti ravnotežu staništa te može ubiti rijetke divlje životinje. Znanstvenici su, primjerice, upozorili na brojne daždevnjake koje je kamenje zgnječilo.

John Hourston, osnivač male organizacije za zaštitu okoliša pod nazivom Blue Planet Society, smatra da je slaganje kamenja trend sa štetnim posljedicama, što je prvi put primijetio na škotskim plažama na otocima Orkney, gdje su brojni prolaznici poželjeli ostaviti svoj trag i sagradili kamene tornjeve.

Umjetne kamene strukture velik su problem u brojnim nacionalnim parkovima diljem svijeta. Primjerice, na Arubi čuvari nacionalnih parkova i volonteri strogo zabranjuju planinarima i posjetiteljima da ostavljaju bilo kakav trag, a u Australiji možete i platiti kaznu od oko 650 eura, koliko je određeno za vandalizam u nacionalnom parku Queensland.

Onima koji baš žele slagati kamenje u prirodi ekolozi savjetuju da ih rastave prije odlaska, a iz prirode uzmu samo fotografije i lijepe uspomene. Također, ako to želite, kamenje tornjeve na koje naiđete u prirodi možete rastaviti, ali činite to oprezno. 

Posljednje europske šerpe: Sa sto kilograma tereta na leđima do svakog vrha Visoke Tatre, Slovačka +0 Šerpe

Najlakši put do novih ideja za putovanja. Preuzmi DNEVNIK.hr aplikaciju