Pirati su bili poznati puno prije nego što su Edward Teach (poznatiji po nadimku Crnobradi), William Kidd i Stede Bonnet haračili morima. Rimski diktator Gaj Julije Cezar pao je u ruke cilicijski piratima kada je putovao za Rodos. Za Cezarovu slobodu pirati su tražili otkupninu, koju si i dobili, a nakon toga ih je rimski diktator uhvatio i razapeo. Piratstvo kao uobičajeno razbojništvo na moru postojalo je od početka civilizacija sve do polovine 19.stoljeća, kada su parni brodovi zamijenili klasične brodove s jedrima.
Piratska zastava
Crna zastava s kosturskom glavom nikada nije bila dobar znak na moru. Simbol terora i ponosa poznat je pod nazivom Jolly Roger. Postoji nekoliko priča o tome kao je piratska zastava dobila ime, a prema jednoj od teorija nastala je od francuskog rouge (crveno) što simbolizira pobunu i želju za krvi.
Hod po dasci
Hod po dasci kao način kažnjavanja kakav pamtimo iz Petra Pana i hollywoodskih filmova o piratima po svemu sudeći nije bila razbibriga razbojnika niti način na koji su se rješavali neprijatelja. No bacanje ljudi s palube bila je uobičajena aktivnost, kao i šibanje bičem te ostavljanje na pustom otoku. Neki povjesničari tvrde da su pirati na neprijateljima učili vježbati gađanje tako da bi ih objesili i pucali po njima.
Pljačkaška taktika
Taktika gusara i pirata nije bila potapanje brodova. Cilj im je bio oštetiti brod toliko da se posada preda tako da im mogu oduzeti plijen. Nakon što se pojavilo, vatreno oružje je piratima itekako olakšalo borbu. Od velike pomoći su im bili topovi, a koristili su muškete i kubure različitih veličina i oblika. U bliskoj borbi osobito je bila popularna kratka mušketa s cijevi poput lijevka koja se punila s više kugli odjednom.
Papigu na rame
Osim naušnica, drvene noge, kuke umjesto ruke i poveza na oku, jedan od uobičajenih piratskih motiva je i kreštava šarena papiga na ramenu. No jesu li pirati doista imali papige na brodovima? Povjesničari tvrde da jesu, objašnjavajući kako je mornarima koji su putovali u tropske krajeve bilo uobičajeno ponijeti kući kakvu životinju kao suvenir. Papige su bile omiljene radi svojih boja, kao i činjenice da ih se moglo naučiti govoriti.
Naušnice protiv morske bolesti
Piratske naušnice nisu bile modni trend – razbojnici su vjerovali kako sprječavaju morsku bolest, a nosili su i poveze na očima. Ne zbog toga što su izgubili oko u borbi, nego da se brže naviknu na razlike između svijetle brodske palube i tamnog potpalublja. S povezom na oku jedno oko je uvijek bilo prilagođeno tami. Osim toga, pirati su s vremena na vrijeme gubili ruke i noge u borbi, a neki od njih bi svoje nedostatke zamijenili kukom ili drvenim klinom. Rani oblik radničke kompenzacije bila je upravo nadoknada dijelova tijela.
Opake razbojnice
Dok su muškarci definitivno dominirali svijetom piratstva, bilo je nekoliko ozloglašenih morskih razbojnica, uključujući Jeanne de Clisson iz Francuske, Mary Read iz Engleske i Grace O'Malley te Anne Bonny iz Irske. Prva američka gusarica bila je Rachel Wall, koja je uhićena zbog pljačke i obješena u dobi od 29 godina.
Jedini trijezni pirat?
Pirati na svojim brodovima nisu imali hladnjake što im je itekako kompliciralo život jer se oslanjali na suhomesnate proizvode i fermentirano povrće. Usoljena govedina, komad kruha tvrdog poput kamena od brašna koje bi bilo puno žižaka nakon nekoliko tjedana na moru i tri litre piva bili su dio svakodnevne prehrane. Umjesto vode pilo se pivo, ali i rum. Kapetan Nathaniel Uring, koji je doživio brodolom na Karibima 1720-ih i proveo četiri mjeseca s gusarima, opisao ih je kao grubu pijanu posadu koja danima pije bez prestanka.
Crnobradi je tvrdio da je žestoko piće jedina stvar koja njegove ljude čuva od pobune; a pirat Calico Jack Rackham skončao je karijeru u zarobljeništvu jer su on i njegova posada bili previše iscrpljeni da bi pobjegli ili se borili. Bartholomew Roberts, poznat kao Black Bart bio je jedan od najuspješnijih pirata sa 470 zarobljenih brodova hvalio se time da ne pije ništa osim čaja. Cijena života na moru je nekim piratima bila previsoka. Pirat Henry Morgan i njegova posada jeli su narezane i pečene komade kožnih torbi da bi preživjeli, a ljudi Charlotte de Berry, u očaju su se okrenuli kanibalizmu.
Veliki pomorski misterij: 150 godina nakon neobjašnjivog nestanka posade Mary Celeste i dalje zbunjuje svijet
