U Heiligengeistfeldu u hamburškoj četvrti St. Pauli, između stadiona istoimenog bunesligaškog kluba i poznatog zabavnog parka, pogledu se ne može sakriti golema betonska grdosija, nadzemni, 35 metara visoki bunker iz Drugog svjetskog rata, jedan od najvećih ikad sagrađenih.
Izvorno mu je ime bilo tek - Flakturm IV, toranj za protuzračnu obranu, a češće su ga nazivali također opisnim "nadimkom" – Hochbunker, visoki bunker. Izgrađen je 1942. godine po Hitlerovoj naredbi, prisilnim radom tisuća radnika, kao jedan od brojnih bunkera za obranu od zračnih napada koji su nicali diljem Njemačke i Austrije, pogotovo nakon bombardiranja Berlina 1940. godine.
Povijest koja nagrđuje grad
Ogromno betonsko zdanje, u tlocrtu dimenzija 75 puta 75 metara i zidova debljine 3 i pol metra, bilo je projektirano za smještaj do 18 tisuća osoba, a u njemu je za zračnih napada na Hamburg u ljeto 1943. spas pronašlo čak 25 tisuća ljudi.
Do kraja rata u Hamburgu je izgrađeno više od tisuću bunkera, do danas ih je sačuvano više od šesto, ali većina ih je, kako i očekujemo, ispod zemlje, ili su barem skriveni za stambenih zgrada. Ova se grdosija, međutim, nije iza čega imala sakriti, a od ideja da se sruši odustalo se jer bi potrebna količina eksploziva za taj pothvat vjerojatno uništila i čitavu četvrt.
Debeli zidovi Hochbunkera bili su zato idealni za partyje i koncerte, pa su se u bunker uselili noćni klubovi i razne umjetničke udruge, čvrste su zidove iskoristili i boulderaši, a dio je bunkera uređen i u uredske prostore. Najnovijom intervencijom pet najviših katova Hochbunkera preuređeno je u hotelsko-restoranski kompleks, ali to nije ni otprilike zanimljivo kao ono što se dogodilo njegovom betonskom krovu s pogledom na grad i jednu od najvećih luka u Europi.
Zelena budućnost po cijeni od 100 mijuna eura
Krov Hochbunkera postao je – javni gradski park. Otvoren je za javnost u ljeto 2024., a bujno zelenilo na krovu kako i vertikalni vrtovi na betonskim zidovima postali su ne samo prilika za bijeg u prirodu usred grada stanovnicima Hamburga, nego i utočište za kukce i ptice, ali i „pogon“ protiv užarene gradske ljetne klime.
Krovni je park grad Hamburg platio čak 100 milijuna eura: zasađeno je oko 23 tisuće stabala borova i javora te more drugih biljaka, voćki, grmlja, bršljana… Do parka se uspinjete s 335 stepenica, a posjetitelji mogu do njega doći i 560 metara dugom neobičnom planinarskom stazom koja opisuje bunker ili, naravno, dizalom.
Zeleni bunker prostor je otvoren i za građanske ekološke i kreativne inicijative, koji potiče urbanu kulturu i društvenu uključenost, a predviđeno je i postavljanje spomen-obilježja u sjećanje na žrtve nacističkog režima, da se povijest ne zaboravi.
Ne da im spavati: Neboder koji glasno zavija svaki put kad vjetar jače zapuše
