Sa zgodno uređenim unutarnjim rasporedom "prostorija" i pogledom na Altajske planine, Denisova špilja u ruskom Sibiru dobila je među novinarima i znanstvenicima laskav nadimak "menhetnski penthouse kamenog doba".
U špilji su pronađene kosti i ostaci iz perioda od 40.000 godina prije nove ere, kao što su 32.000 godina stare kosti prapovijesne vrste konja ili ostaci špiljskih hijena i lavova. Ovdje su nekad živjeli neandertalci, pa ne čudi što je cijela regija bogata nalazima.
No, ono po čemu je ova špilja ipak zaintrigirala cijeli svijet jesu ostaci tzv. Dennyja – prvog ljudskog hibrida. Majka mu je bila neandertalka, a otac denisovac (denisovci, tj. denisovski čovjek izumrla je podvrsta Homo sapiensa koja je živjela u paleolitiku). Znanstvenici su ovo otkriće usporedili s pronalaskom igle u sijenu.
Kasnije analize pokazale su kako moderni ljudi, neandertalci i denisovci dijele posljednjeg zajedničkog pretka prije oko milijun godina, a neandertalci i denisovci sreli su se na ovom području i miješali prije 50 - 60 tisuća godina. Posebno je nevjerojatno da su sva tri čovječja oblika (dakle, uključujući i modernog čovjeka) živjela na istom mjestu, a zasad se vjeruje kako je jedino takvo mjesto u povijesti baš Denisova špilja.
Dosad su znanstvenici otkrili svega nekoliko denisovskih fosila – jedan u Kini i pet u Denisovoj špilji. Ostaci iz Denisove špilje stari su čak 20.000 godina, što ih čini najstarijim pronađenim ostacima.
Ljudi koji danas žive na područjima istočne Azije, Australije i Nove Gvineje još uvijek nose fragmente denisovske DNA. Vjeruje se kako su se upravo zahvaljujući tom postotku gena Tibetanci adaptirali na život u visinama.
Moglo bi se reći kako je ovo bila denisovska špilja u kojoj su neandertalci neko vrijeme bili gosti, čiji se posjet otegnuo na nekoliko desetaka tisuća godina. Svi imamo jedne takve goste…
Čudo zakopano pod zemljom: Mjesto koje zovu nultom točkom u povijesti čovječanstva +31