Galerija
Tijat, odnosno službeno motorni brod Tijat (M/B Tijat), Jadrolinijin je putnički linijski brod, jedan od tri brata sjajne generacije '54. splitskog brodogradilišta. Plovi već šezdeset i osam godina, prošao je čitav Jadran, a najdulje se zadržao na liniji 505 (Šibenik - Zlarin - Prvić Luka - Prvić Šepurine - Vodice).
Tri mala brata
Zbog uvođenja linijske plovidbe i baš za male luke 1954. u brodogradilištu "Split" izgrađena su tri manja broda u seriji tipa "Brač", dužine 37,6 metara i kapaciteta 300 putnika. Lijepi i elegantni, ali teški i stabilni i usto vrlo agilni, savršeno su ispunjavali svoju namjenu. Dobili su imena Karlovac, Valjevo i Ohrid.
Od milja su ih zvali "male Jote" zbog sličnosti s 90-metarskim brodovima serije J, Jugoslavija, Jadran i Jedinstvo, koji su kasnije (1956., 1957. i 1958.) izgrađeni u istom brodogradilištu. Valjevo u ratu mijenja ime u Ozalj, a Ohrid se od 1997. zove Tijat, po otoku koji mu već desetljećima čuva drugi bok na njegovoj plovidbi uz Prvić.
Sva su tri broda porinuta krajem 1954., a u eksploataciju su ušla sredinom sljedeće godine – i sva tri i dalje plove, šezdeset i osam godina, a čak dva s originalnim strojem, švicarskim Sulzerom. M/B Karlovac danas je luksuzni putnički brod pod imenom Emanuel, M/B Ozalj nakon umirovljenja je postao party-brod Franeša.
A Tijat još uvijek pouzdano i skromno obavlja svoju službu na liniji 505.
Preplovio je cijeli Jadran, ali najviše je vozio na linijama koje su povezivale šibenske otoke s kopnom. Prva pruga bila mu je Šibenik - Zaton - Raslina - Skradin, u vrijeme prije izgradnje šibenskog mosta. Ukidanjem te linije 1969. raspoređen je na liniju koja je povezivala Ugljan i Pašman sa Zadrom, a tri godine kasnije počeo je ploviti između Drvenika velog i Drvenika malog i Trogira.
Početkom osamdesetih godina prošlog stoljeća vratio se u Šibenik, gdje je - često sa svojim bratom Ozljem – održavao linije prema otocima Zlarinu i Prviću te Kapriju i Žirju. Često je uskakao u pomoć Karlovcu i Lošinjanima, sve dok nakon ozbiljnije havarije stroja Karlovac 1994. nije trajno zamijenio Ozalj, koji je na lošinjskoj liniji plovio do svoga odlaska u mirovinu.
U Šibeniku je otada samo Tijat.
Tijat i njegovi
Pouzdan i uvijek točan, Tijat je plovio livalo-sivalo. Niti jedna linija na kojoj je plovio nikada nije bila u duljim prekidima. Tri broda ne uspijevaju odraditi ono što Tijat odrađuje sam, govore domaći.
I kada su veći i noviji brodovi ostajali na vezu u sigurnim lukama, u jugo i kroz nevere, sam posred kanala, Tijat je donosio život svojim otočanima. I značio im je čitav život, bio je dio svih malih svakodnevnih događaja i svih onih velikih. Njegove su posade postale dijelom otočkih obitelji, Tijat je otoke i njihove ljude napravio "svojima".
Uvijek nova djeca vješala bi mu se za cime dok je isplovljavao, a on ih je sigurno odvozio u škole i u veliki svijet. Netko je stigao samo do Šibenika, netko - preko Perkovića - u Zagreb, a kada bi netko kretao zauvijek u daleku Ameriku ili još dalju Australiju, Tijat bi ga svečano i dugo pozdravljao… i trubio.
Zbog njega je bilo moguće da na otocima ostane i ovo malo života. Na Tijatu su se saznavale sve važne informacije, tu su se stvarala prijateljstva i otoci su se voljeli zbog Tijata. Prvi je znao za svaku bodulsku svađu i za svaku novu ljubav.
Prošle su godine i desetljeća, brodovi su odlazili, a Tijat je uvijek ostajao. Već prije desetak godina najavljeno je prvi put da odlazi u i tada već zasluženu penziju, ali – pokazao se nezamjenjivim na svojoj liniji i tako se uvijek vraćao usprkos godinama, vjetru, moru.
I usred ljeta, kada bi otoci vrvjeli od života i kada se odlazilo na otočke fešte, na svetoga Roka, na Pripetavanja kao na ekskurziju, Tijat je strpljivo čekao svoju mladost da se izludira, pa da ih sigurno vrati kući preko mora. I u zimska jutra kad bi u grad išao samo onaj tko mora, Tijat bi ponosno za njega lomio valove.
Sigurno je prevozio najvrjednije ljetne uspomene na kopno, a s kopna je – uz punu provu kašeta za dućane, bicikala, torbi, namještaja – na otoke vraćao diplome, unuke i čitave živote proživljene negdje daleko. A kada bi "svoje" jednom zauvijek vraćao na otok, Tijat bi trubio, tužno, dugo, trubio, trubio…
Brod-muzej
Da je poseban, pokazalo se i prije petnaestak godina, kada je na forumu "Brodovi i pomorstvo" otvorena tema o "malim jotama". Tijat je i tu nekako odskočio od braće, bilo je jasno da ljudima puno znači. 2014. na Facebooku otvorena je grupa "Tijat u srcu", koja se nizom aktivnosti i uz podršku Jadrolinije zalaže za očuvanje najstarijeg putničkog broda u Jadrolinijinoj floti (RH kao pomorska i brodarska zemlja nema niti jedan cjelovito sačuvan brod), "u izvornom obliku, u plovnom stanju, s originalnim strojem, kao kulturno dobro RH".
Motor i kreativnu snagu grupe čine Ivana Beban, Saša Jurat i Robert Udiljak. Na njihovu inicijativu, naime, uza sve ostalo, Konzervatorski odjel Šibenik 2018. godine uputio je ministarstvu prijedlog da se Tijat uvrsti u Registar kulturnih dobara RH, a pozitivno mišljenje dali su i Pomorski muzej, Muzej grada Šibenika i Udruga pomorskih kapetana i časnika iz Šibenika, Zajednica udruga pomorskih kapetana Hrvatske i Svjetska udruga pomorskih kapetana, Grad Šibenik i Šibensko-kninska županija. Tijat je, zahvaljujući grupi, "gostovao" u brojnim televizijskim emisijama, pozirao za tri milenijske fotografije Šime Strikomana, a kao najfotografiraniji brod u povijesti pokušat će se upisati i na Guinnessovu listu.
Potpis ili rezalište
Jadrolinija već godinama najavljuje zamjenu starijih brodova jer je održavanje linija postalo "upitno zbog učestalih kvarova". Znaju svi da je brod star i da će jednom otići u mirovinu, ali o učestalim kvarovima kod njega se ne može govoriti. Dogodi se, istina, i nedavno je bio izvan pogona dan ili dva, ali s obzirom na njegove godine i na to koliko je u posljednje vrijeme neodržavan, to i nije neobično.
Kako stvari sada stoje, Tijat ima "papire" za plovidbu do 1. lipnja. A onda – ne zna se. Grupa "Tijat u srcu" odlučna je u pokušaju da Tijat spasi od rezališta ili nedostojanstvene mirovine. Prije nekoliko dana Pokrenuta je peticija Sačuvajmo m/b TIJAT nakon prestanka aktivne plovidbe u Jadroliniji pa potpisom svi možemo pomoći Tijatu da postane prvi naš brod-muzej, koji bi nastavio pričati priču o sebi… i svojima.
A Tijat, izudaran od mora i vremena, kao i toliko puta dosad, ne osvrće se na loše vijesti i neumorno ide svojom prugom. I broji ispod glasa: Šibenik, Zlarin, Luka, Šepurine, Vodice, Šepurine, Luka, Zlarin… četiri puta na dan.
Na vrhu litice: Mjesto na Kvarneru s 54 stanovnika, barem dvostruko više mačaka i pogledom od kojega zastaje dah
Istinski odmor: Kamp na Prviću koji vam nudi ponudu idealnu za završetak ljeta
