Svi mi često maštamo o dobrom odmoru na kojem ćemo napuniti baterije. Naravno, za svakog to znači nešto drukčije – netko će odabrati Pariz, Firencu ili Madrid i diviti se umjetnosti; netko će pak skočiti iz zrakoplova ili skijati pred nadolazećom lavinom; a netko će samo željeti pobjeći u mir i tišinu, gdje nema suvišne buke i jednako takvih ljudi.
E pa, ovaj tekst je za ove potonje. Kako smo „zemlja tisuću otoka“, dobra je vijest da na neke od njih pristup automobilima nije dopušten. Naravno, nećemo otkrivati toplu vodu i spominjati otoke poput Jabuke, već neke koji imaju redovne brodske linije s kopnom, ali pristup automobilima je zabranjen. A kako ljetni godišnji već neko vrijeme planirate, možda vam i ovaj članak pomogne da ga do kraja isplanirate…
Susak
Otok u sjevernom dijelu Jadrana, slavan po pješčanim uvalama, posebnom govoru i narodnoj nošnji, imao je burnu povijest. Krajem Drugog svjetskog rata, došao je do brojke od gotovo 2 tisuće stanovnika, no 60 – ih godina 20. stoljeća ostaje bez gotovo trećine stanovnika, koji su mahom emigrirali zbog političkih ili ekonomskih razloga. Nakon kratke povijesti – idemo na ono bitno. Otok je lijep, plaže isto, a automobilima pristup nije dozvoljen. Susak je brodskom linijom povezan Cresom, Rijekom, Lošinjem, tako da možete birati gdje ćete ostaviti automobil.
Unije
Kad smo već spomenuli Susak, nemoguće je ne spomenuti Unije, otok lošinjskog arhipelaga. Automobili i kad bi htjeli ovdje ne bi mogli proći zbog preuskih ulica, ali zato je moguće na njega sletjeti manjim avionom. No, za sve one koji se ne voze avionom, zlata će biti vrijedna informacija kako se brodom može doći iz istih mjesta kao i do Suska. Uglavnom, ovdje je nemoguće ne uživati, a s obzirom da je uz turizam izuzetno bitno i maslinarstvo, ne gine vam prilika za probu finih maslinovih ulja.
Silba
Nastavljajući put od sjevera prema jugu stižemo i do Silbe. Povezanost je sasvim solidna, jer do nje možete s otoka Ista, Lošinja, Oliba i Premude. Ipak, vjerojatnije je da ćete se naći recimo u Zadru ili u Novalji, a i od tamo postoje brodske linije. Otok se zbog geografskog položaja titulira i „vratima Dalmacije“, a od prometala ćete ovdje sresti tek električne autiće za golf. Automobila nema, odmor je zajamčen.
Prvić
Otok pripada šibenskom arhipelagu, a broji nešto manje od 5 stotina duša. Svi koji dođu borave u jednom od dva naselja – Prvić Luka ili Šepurine, a ta naselja su povezana cestom kojima idu pješaci (ili biciklisti, odnosno „romobilisti“) i koja je dugačka otprilike kilometar. Do Prvića je najjednostavnije doći iz Šibenika i Vodica, koji su Prvićem povezani brojnim dnevnim linijama.
Zlarin
Veći je od Prvića, a prva asocijacija na spomen imena su koralji te pjesnikinja Vesna Parun, rođena na otoku. Što se tiče vađenja koralja, ta tradicija je bila živa sve do 50 - ih godina prošlog stoljeća, a Zlarinjani su jedno vrijeme (kraj 18. i početak 19. stoljeća) imali ekskluzivno pravo na bavljenje koraljarstvom. Naravno, neće vas razočarati ni plaže, a još kad shvatite da nema zvuka automobila, ajme ljepote… Doći također nije teško – jednako kao i do Prvića.
Lopud
Otok na jugu zemlje, idealan je kad vam dosadi dubrovačka gužva. Ok, ljeti dosadi mnogima, pa i on ima veći priljev gostiju, ali nema veze, vrijedi se otisnuti do njega. Spada u skupinu Elafitskih otoka, a bio je važan i povijesno, kao jedno od regionalnih središta Dubrovačke Republike. Otok prekriva i bujna šuma (alepski bor), a tko posjeti Lopud i ne okupa se na plaži Šunj, bio je u Rimu i nije vidio papu.
Koločep
I zadnji otok jest iz iste, elafitske skupine. Ovdje uopće nema cesta, tek jedan betonski put nedovoljno širom za automobile. No, zato se zadnjih godina razvio turizam, pa je ovdje prisutno nekoliko hotela. Također, ako pričate s nekim lokalcem, nemojte da vas iznenadi ako kažu da dolaze s Kalamote – s obzirom da je to ime Koločepa koje koristi domicilno stanovništvo.
Savršeni vikend u Palma de Mallorci: "Posjetili smo otok koji ima mnogo više od sunca i savršenog mora"
