Park prirode Lonjsko polje obuhvaća površinu od 506,50 km2, a nalazi se između rijeke Save i Moslavačke gore, manjim dijelom uz rijeku Lonju. Ovo zaštićeno poplavno područje najveće je takvo područje u cijelom Dunavskom slijevu, a specifično je po bogatstvu biljnog i životinjskog svijeta. Ubraja se u jedno od najugroženijih močvarnih područja na svijetu a od 3. veljače 1993. zaštićeno je Ramsarskom konvencijom.
Kada posjetiti?
Kako je ovo poplavno područje, te zbog izvanrednih konstelacija rijeke Save i njezinih pritoka, svoj posjet potrebno je planirati vodostaju u parku. Najveće poplave događaju se tijekom jeseni i u proljeće kada na ovom području dolazi do jačih padalina, a i topljenja snijega na područjima kroz koja teče rijeka Sava.
Ipak najbolje vrijeme za posjetiti Park prirode Lonjsko polje svakako je u vremenu od kasnog proljeća do početka jeseni. Ovisno o interesima trebalo bi prilagoditi vrijeme posjete. U parku postoje tri prijemno – edukativna centra – prijamni i edukativni centar Čigoč, prijamni i edukativni centar Krapje i prijamni i edukativni centar Repušnica. Prijamni centri Parka otvoreni su svaki dan od travnja do listopada u vremenu od 9 do 17 sati.
Cijena jednodnevne ulaznice za studente, umirovljenike, učenike i invalide je 35 kn dok će odrasli trebati izdvojiti 40 kn po osobi. Postoji mogućnost kupnje i višednevne ulaznice koja se kreće od 45 do 60 kn. Sve ulaznice dostupne su u prijamnim centrima gdje se isto tako možete odlučiti i na neki od mnogih vođenih programa obilaska Parka prirode Lonjsko polje.
Što vidjeti?
Park prirode Lonjsko polje prava je riznica flore i faune Prema kriterijima smjernica o pticama Europske Unije Park je svrstan u važno stanište za ptice – Important Birds Area IBA. Među ostalima ovdje obitavaju bijela roda, čaplja žličarka, orao štekavac, divlja patka, obični škanja, kosac, mali komoran ali i ugrožene vrste kao što su stepski sokol, patka njorka i mnoge druge ptice. Vezano za ptice u parku se nalazi i selo Čigoč u kojem svaka kuća ima svoje gnijezdo roda, i koje je 1994. godine proglašeno 'Europskim selom roda'.
Uz ptice u parku obitava i veliki broj drugih životinja poput vidra, barske kornjače, štrouhog netopira, obične gatalinke, podunavskog vodenjaka, te mnoge vrste slatkovodnih riba.
Nizinske poplavne šume jedna su od najvećih atrakcija Parka prirode. Zbog svoje specifičnosti imaju veliku biološku i krajobraznu vrijednost, a zbog posebnog oblikovanja staništa ovdje su se razvile neke specifične vrste prilagođene poplavama. Najpoznatiji stanovnik tih šuma svakako je 'slavonski hrast' koji je, zbog svoje kvalitete, nadaleko poznat.
Unutar parka nalazi se i poseban ornitološki rezervat Krapje đol koji je zaštićen od 1963. godine. Krapje đol je najstariji riječni rukavac Save, a kao ornitološki rezervat zaštićen je zbog gnjezdilišta žličarki i nekoliko vrsta čaplji.
U selima koja se nalaze unutar parka nalazi se i nekoliko etnoloških zbirki. Najznačajnije od njih svakako su Etnološka zbirka obitelji Sučić koja se nalazi u selu Čigoč na kućnom broju 34, i Etnološka zbirka obitelji Palaić koja se nalazi u selu Krapje na kućnom broju 48. Ove etnološke zbirke značajne su zbog očuvanja obiteljskih tradicijskih predmeta povezanih s narodnim životom i načinom gospodarenja stanovništva ovog dijela Posavine.
Što raditi?
Kao poseban ornitološki rezervat Park prirode Lonjsko polje idealan je za promatranje ptica. Sa 250 zabilježenih ptičjih vrsta park predstavlja jedno od najvažnijih područja za ptice u Hrvatskoj. Za promatrače ptica u parku posebno su interesantne veliki i mali vranac, crna i bijela roda, razne čaplje, bukavac, patka njorka, orao štekavac, kosac i mnoge druge vrsta ptica koje se ovdje gnijezde i obitavaju.
Najznačajnije lokacije za promatranje ptica svakako su selo roda Čigoč, ulaz u retenciju Lonjskog polja u Kratečkom i Mužilovčici, rukavac Tišina, Osekovsko, Repušničko i Poganovo polje, ribnjak Sloboština te ornitološki rezervati Krapje Đol i Rakita. Za kretanje po ornitološkom rezervatu, ali i drugim lokacijama za promatranje ptica posjetitelji se obavezno moraju javiti dežurnom djelatniku u infocentar parka Krapje ili Čigoč.
Zbog velike površine pod vodom park je idealan za vožnju kanuom. Kanu možete iznajmiti u infocentru parka u Krapju kako biste uživali u predivnom posavskom krajobrazu na rječici Veliki Strug.
Ljubiteljji biciklizma svoja 'kola' mogu iznajmiti u jednom od tri prijamna centra. Mnogobrojne biciklističke staze garancija su za nezaboravan odmor za sve uzraste a posebice obitelji i one željne aktivnog odmora.
Na području parka postoji četiri uređenih i obilježenih poučnih pješačkih staza, no uz njih pješačiti možete i po nasipu uz Savu, uz retenciju Lonjskog polja.
U prijamnom centru Repušnica moguće je organizirati i izlet konjima. Obilazak konjima traje cca 5 sata s povratkom, a ovisno o hidrološkim prilikama moguće je koristiti i kočije.
Kako doći?
U park je moguće doći sa tri strane. Ako dolazite prema selu Čigoč autocestom iz smjera Zagreba ili Slavonskog Broda potrebno je na autocesti skinuti se na izlazu Popovača, te kroz naselja Potok i Stružec doći do Siska gdje onda skrećete prema selu Lonja i kroz sela Lukavec i Gušće dolazite do sela Čigoč. Zbog uske ceste i nemogućnosti parkiranja u selu potrebno je da svoj automobil parkirate iza Društevnog doma te se uputite pješice cestom oko 150 metara prema kućnom broju 26 na kojem se nalazi ploča s logotipom Parka.
Ako dolazite prema selu Krapja autocestom iz smjera Zagreba ili Slavonskog Broda potrebno je izaći na izlazu Novska odakle možete skrenuti desno prema Jasenovcu, gdje onda skrećete u pravcu Drenovog boka i Krapja. Odmah na ulazu u selu, na kućnom broju 16, nalazi se obnovljena posavska kuća.
Ako odlučite da vam više odgovara ulaz kod sela Repušnice, a dolazite autocestom iz smjera Zagreba, potrebno je skinuti se na izlazu kod Popovače gdje ćete u centru grada krenuti prema pravcu Kutine kroz Voloder i Gornju Gračenicu do Repušnice.
Prijamni centar ovdje se nalazi tik kraj autoceste, a uz njega nalazi se i veliko parkiralište. Ako dolazite iz smjera Slaovnskog Broda onda na autocesti A3 silazite na izlazu Kutina gdje na prvom semaforu vozite lijevo prema Popovači. Prvo selo nakon grada je selo Repušnica.
Do parka se može i vlakom koji iz Siska vozi prema Jasenovcu.
Što odjenuti i obući?
Lonjsko polje je močvarno područje, pa u njemu može biti vrlo vruće. Unatoč vrućinama preporučljivo je da odjenete košulju dugih rukava kako biste umanjili ili spriječili ubode komaraca. Zbog istog razloga preporučljivo je odjenuti i duge hlače. Sa sobom svakako ponesite i kremu protiv komaraca. Za obuću najbolje je odabrati onu koja je nepropusna. Iako su nezgrapne, gumene čizme u nekim situacijama činit će se najboljim izborom, no u većini situacija biti će dobre i visoke tenisice ili nepropusne čvrste gležnjače.
Kako se ponašati?
Ulazak u poplavno područje nije dozvoljen motornim vozilima. Uvijek se krećite obilježenim pješačkim stazama i biciklističkim rutama. Važno je napomenuti da u nekim dijelovima parka još uvijek postoji opasnost od mina, te se za posjetu tim područjima potrebno prethodno najaviti Upravi parka. Zabranjeno je brati biljke i gljive, a isto tako previše se približavati divljim životinjama kod kojih to može uzrokovati stres. Nemojte uznemiravati, plašiti, tjerati ili loviti divlje životinje, a nikako nemojte uništavati njihova gnijezda ili staništa.
Gdje prespavati?
U sklopu parka Lonjsko polje možete prespavati u ugostiteljskom obrtu 'Tradicije Čigoč' koje se nalazi u selu Čigoč, turističko seoskom gospodarstvu 'Etno selo Stara Lonja' u selu Lonja, ugostiteljsko turističkom obrtu 'Kod ribiča' u Jasenovcu, ali i u mnogim drugim smještajnim kapacitetima koji se nalaze u selima u obnovljenim starim drvenim kućama. Van park prespavati možete u Sisku u kojem se nalazi hotel 'Panonija', u Kutini u hotelu 'Kutina' i u Popovači u pansionu 'Kod Nade'.
Gdje i što jesti?
Iako se unutar parka, u selima, nalazi nekoliko trgovina, nikako na istraživanje nemojte krenuti bez dovoljne količine pitke vode i nešto krute hrane. Svako obiteljsko gospodarstvo koje pruža uslugu smještaja ima i gastronomsku ponudu.
Najveći restoran unutar parka nalazi se u 'ekoetno selu Strug' koji je kapaciteta 70 osoba u zatvorenom dijelu i 60 osoba u o otvorenom dijelu. Svi ugostitelji imaju u ponudi tradicionalna jela od ribe i drugih vrsta mesa u kombinaciji s povrće te tradicionalne posavske slastice.
