Svjetionici su u prošlosti bili nužni za sigurnu plovidbu Jadranom zbog iznimne razvedenosti obale. Počeli su se graditi početkom 19. stoljeća, za vrijeme Ausro-Ugarske monarhije te su ubrzo postali najveći i najvažniji objekti pomorske signalizacije. Osim svjetlosnih uređaja svjetionici su obuhvaćali i ugodan prostor za boravak svjetioničara i njihovih obitelji. Međutim, modernizacijom i automatizacijom svjetlosnih uređaja svjetionici su proglašeni spomenicima nulte kategorije, a početkom prošlog desetljaća pojavila se i iznimno maštovita ideja da se njihova unutrašnjost pretvori u jedinstvene apartmane za turiste. Tako je započeo novi oblik pustolovnog turizma, iznajmljivanje svjetionika, koji je dovoljno orignalan i za najzahtjevnije, a iz godine u godinu oduševljava sve više posjetitelja.

Jadranska se obala danas može pohvaliti zavidnom brojkom od čak 48 svjetionika od kojih je njih 13 moguće iznajmiti. Ne nekim svjetionicima još uvijek borave svjetioničari koji ih održavaju dok su neki potpuno pusti i rezervirani samo za poklonike robinzoskog turizma. U apartmanima može boraviti od dvije do šest osoba koje, osim u jedinstvenom smještaju, mogu uživati i u ribolovu, ronjenju ili iznajmljivanju čamaca i brodica. Osim u ljetnim mjesecima, na svjetionicima Savudrija, Struga i Veli rat, moguće je boraviti i zimi te je doživjeti na jedan potpuno nov način. Pregršt novih izazova u kojima se posjetioci imaju prilike okušati garantiraju da je odmor na jednom od jadraskih svjetionika uistinu poseban.

Na najvećem hrvatskom poluotoku, šumovitoj Istri, smjestila su se čak četiri svjetionika za iznajmljivanje. Savudrija i Rt Zub pravi su izbor za one koji žele uživati u svjetioniku, a da se pritom ne udalje previše od civilizacije jer oba su u blizini gradova, Umaga i Poreča. S druge strane, svjetionici Porer i Sveti Ivan na pučini jedini su objekti na dva mala istoimena otočića te se do njih može doći samo brodom .

Na Dugom otoku, koji prirada zadarskoj otočnoj skupini, smjestio se svjetionik Veli rat. Legenda kaže kako su se za njegovi izgradnju koristile na tisuće jaja kako bi bolje odolijevao buri i soli. Budući da se nalazi u blizini nekoliko manjih naselja također nije izrazito izoliran no njegovi gosti imaju priliku posjetiti park prirode Telašćica koji je na samom otoku te Nacionalni park Kornate koji je u naposrednoj blizini.

Kornati su i u blizini malog otočića Prišnjaka na kojemu se nalazi samo istoimeni svjetionik, a jedini su stanovnici otoka bezopasne endemske životinjske vrste kunića i guštera. Otočić je povezan s Otokom Murterom brodićem, a krase ga suhozidi, mala riva , prekrasna kamena terasa te borovi i smokve.

A samo 5 minuta vožnje brodom udaljen je od centra Visa otočić Host čije je podmorje predstavlja vrijedno arheološko nalazište. Otočić krase samo svjetionik Host i plaža , a posebna je atrakcija pogled na Vis s jedne, a na zalazak i izlazak sunca s druge strane.

Na otoku Lastovo, najvećem otoku lastovskog arhipelaga koji broji ček pedesetak otočića, smjestio se svjetionik Struga koji krasi istoimeni rt te pruža svojim posjetiocima prekrasan pogled na pučinu stvarajući tako dojam putog otoka, iako na Lastovu ima nekoliko manjh naselja.

S druge strane, svjetionici Sveti Petar i Grebeni pružaju potpuno drugačiji ugođaj. Oni se nlaze u blizini prekrasne Makarske, odnosno svjetski poznatog Dubrovnika te svojim gostima nude orginalan smještaj u blizini velikih gradova. A posebno izolirani svjetionici koji su pravi odabir za robinzonski turizam su Sušac i Pločica, oba na pustom i nenaseljenom istoimenom otoku na kojemu je samo prekrasni svjetionik.

Ipak, poseban je najizoliraniji svjetionik Palagruža koji se smjestio na samom vrhu istoimenog otoka, na 90 metara nadmorske visine. Otok Palagruža najudaljeniji je hrvatski otok te se smjestio u samom središtu Jadranskog mora, između hrvatske i talijanske obale, a predstavlja prirodni rezervat s biljnim i životinjskim endemskim vrstama te je vrijedno arheološko nalazište. Bez ikakvog doticaja s civilizacijom, na otoku s kojeg se pogled pruža samo na beskrajni horizont, boravak na svjetioniku Palagruža uistinu je poseban.

Svaki je svjetionik na svojoj jedinstvenoj lokaciji, svaki u sebi nosi drugačiju priču i svaki je po nečemu poseban. No, svi posjeduju poseban dašak prošlosti u sebi te donose u isto vrijeme osjećaj mira i uzbuđenja svakome tko ga posjeti. Stoga, na kojem god od trinaest hrvatskih svjetionika odlučite provesti svoj odmor bit će to vaš odmor iz snova.

Najlakši put do novih ideja za putovanja. Preuzmi DNEVNIK.hr aplikaciju