Sve do nedavno, činilo se kako s kokosovim uljem, gdje god da ga upotrijebite, ne možete pogriješiti. Odjednom, ono se počelo smatrati supehranom, ponajprije zahvaljujući onima koji su tvrdili kako uspješno spaljuje masnoće i zaustavlja glad. No, zadnje objave, štošta su promijenile...
Tako je jedan profesor s Harvarda kokosovo ulje nazvao „čistim otrovom“, a netom prije njega, Američka kardiološka asocijacija u javnost je izašla s preporukom u kojoj ljudima savjetuju izbjegavanje zasićenih masnih kiselina, među koje su uvrstili i – kokosovo ulje.
Dakle, kratak je put od superhrane do otrova. A logično je nakon svega zapitati se, gdje je onda istina?
Prema Melissi Majumdar, dijetetičarki i glasnogovornici Akademije i dijetetike, istina je, kao i obično – negdje u sredini. Naime, Melissa tvrdi kako još uvijek ne postoji dovoljno dokaza o ljekovitosti kokosova ulja te napominje kako su potrebna još brojna istraživanja da bi se dokazali učinkoviti učinci ulja na dijabetes, Chronovu bolest, kolitis i slično.
Ujedno, dodaje da ulje nije baš ni otrov, kako u zadnje vrijeme neki tvrdi, te da može imati i neka dobra svojstva koja se još istražuju. Ipak, upozorava kako se i dalje radi o masnoći i da ne treba pretjerivati kad je riječ o korištenju ulja.
Inače, kokosovo ulje ima jednako kalorija kao i ostala ulja, poput recimo maslinovog. No, u zadnjem desetljeću proglašeno je zdravim ponajviše radi činjenice kako sadrži trigliceride srednjeg lanca, dok većina drugih ulja sadrži one drugog lanca. Ovi koje sadrži kokosovo ulje prema jednoj studiji mogu ubrzati metabolizam, ali i smanjiti rizik od srčanog udara, no postoje ozbiljne zamjerke kako ta istraživanja nisu provedena na dovoljno stručan način.
„Ne mogu se složiti s nekim tko hranu naziva otrovom, ne želim da postoji hrane koje se ljudi boje, ali iskreno, kad bih radila zdravi i nezdravi kutak u kući, kokosovo ulje ne bih stavila u zdravi kutak“ – zaključila je dijetetičarka Majumdar.
