1. S visinom od 8848 metara, Mount Everest najviša je planina na svijetu. Svake godine u proljeće stotine ljudi iz cijelog svijeta posjećuju Nepal u nadi da će uspješno stati na vrh svijeta.
2. Mount Everest nalazi se u području zvanom dolina Khumbu te je dio himalajskog planinskog masiva koji je dom osam od deset najviših planina na svijetu.
3. Sir Edmund Hillary i nepalski Šerpa Tenzing Norgay prvi su se popeli na Everest 1953. godine.
4. Na južnim padinama Everesta veliki je ledopad Khumbu. Jedini način da dođete do vrha na južnoj strani Everesta jest tako da se popnete preko tog slapa od leda. Khumbu se sastoji od velikih blokova leda i stalno se kreće i mijenja – još je poznat i kao najopasnijih 1,6 kilometara na svijetu.
5. U 2014. godini 16 je Šerpa izgubilo život dok su popravljali užad na Khumbu. Kao znak poštovanja, te su sezone otkazani svi usponi na Everest.
6. Potres jačine 7,8 stupnjeva po Richterovoj ljestvici devastirao je Nepal 2015. godine, te usmrtio gotovo 9000 ljudi. Potres je pokrenuo veliku lavinu na Everestu koja je prošla kroz bazni logor, pri čemu su poginule 22 osobe.
7. Zbog visine Everesta svi se penjači moraju aklimatizirati kako bi svoja tijela priviknuli na manjak kisika dostupan na velikim visinama. Postupak uključuje aklimatizaciju postupnim penjanjem u trajanju od nekoliko dana ili tjedana.
8. Tim leti iz Katmandua do Lukla (2880 m) malim avionom ili helikopterom. Zatim počinju desetodnevni uspon kroz dolinu Khumbu do baznog kampa Everest (5360 m). Hodaju u prosjeku samo pet sat dnevno.
Udaljenost od Lukle do baznog kampa je 64 kilometra, a dijeli ih visinska razlika od 2480 metara. Uspon traje 10 dana jer ljudski organizam treba vremena za visinsku prilagodbu.
9. Nakon što dođu do baznog kampa, za tim počinje proces rotacije – to podrazumijeva penjanje do kampa Jedan ili Dva, gdje provedu noć, a onda se ponovno vraćaju u bazni kamp. Sa svakom rotacijom uspinju se do više nadmorske visine, dok konačno ne krenu u osvajanje vrha.
10. Svaki put kad rade rotaciju alpinisti i njihovi vodiči moraju proći kroz ledeni slap Khumbu, što je iznimno opasno. Kroz Khumbu se uspinju noću kad je hladnije, da se smanji opasnost padanja ledenih blokova. Neke ekspedicije koriste druge obližnje vrhove kako bi aklimatizirale penjače te na taj način ograničavaju vrijeme provedeno na Khumbu.
11. Od prvog osvajanja vrha 1953. godine u pokušaju penjanja na Mount Everest poginulo je tristotinjak ljudi. Većina je izgubila život usred padova, lavina i teških posljedica visinske bolesti.
12. Nedostatak kisika na velikim visinama može uzrokovati skupljanje vode u plućima ili na mozgu, poznatiji kao visinski edem pluća (HAPE) i visinski edem mozga (HACE).
13. Piloti na Everestu upravljaju helikopterima B3, koji su poznati po odličnom učinku na visokim nadmorskim visinama. Oni mogu letjeti i do visine od 7 kilometara.
U zemlji bez brda i planina: Je li ovo najljepša spalionica otpada na svijetu? +0