Kava je napitak bez kojeg pola svijeta ne bi moglo zamisliti svoja jutra, stoji u dućanima gotovo svih zemalja svijeta, prati nas stoljećima u svaki novi dan. No, prije nego je pokorila cijeli svijet, kava je bila „samo“ biljka u prašumama Etiopije.
Upravo je po afričkoj tj. etiopskoj regiji Kaffa naš najdraži napitak dobio ime. Ovdje, u tzv. „šumama kave“, kava raste slobodno i spontano – odgovara joj podneblje, a na skupljačima plodova je samo da odrade svoj posao. Rijetko ćete pronaći plantaže kave, a kad ju netko i uzgaja, obično je riječ o malim količinama u privatnim dvorištima.
Danas su ove bogate šume ugrožene zbog porasta broja stanovnika, tj. njihovog teritorijalnog širenja i potrebe za obradivom zemljom. Etiopska populacija je među najbrže rastućima u svijetu, a prema nekim procjenama, grm zvan kava arabica mogao bi u potpunosti iščeznuti kroz idućih 60 godina. Početkom 20. stoljeća šume su prekrivale 35 posto površine države, a sada su spale na svega 4 posto.
Stoga su se poljoprivrednici čiji životi ovise o uzgoju kave organizirali u nastojanju da zaštite šume, tj. sebe i naposljetku – naša jutra i pauze na poslu. Za sada uspijevaju držati deforestaciju pod kontrolom, a dodatna pomoć stigla je 2010. godine kada je UNESCO proglasio ovo područje rezervatom biosfere na koji se odnose posebna pravila vezana uz pristup i aktivnosti. Uskoro su tome priključene i šume kave Yayu i Sheka.
No, pojavio se novi-stari problem: klimatske promjene koje utječu na ovu osjetljivu biljku. Razlog zbog kojeg ovako dobro uspijeva u šumama jest taj što šume smanjuju vrućine i pružaju vlagu koja joj je potrebna. Aaron Davis, istraživač iz Kraljevskih botaničkih vrtova, tvrdi kako će se površine na kojima raste divlja kava smanjiti za 65 posto do 2080. godine u najboljem slučaju, a za čak 99.7 posto u najgorem slučaju – podatak koji udara jače od kave.
Postoji još jedan razlog zašto je važno očuvati ove šume: Etiopija čuva čak 99.8 posto „genetske raznolikosti“ Arabica kave. Etiopija je jedno od rijetkih mjesta na svijetu gdje ova vrsta kave raste u divljini, a njena genetska raznolikost važna je u borbi protiv nametnika i bolesti. Primjerice, u Latinskoj Americi, koja je jedan od vodećih proizvođača kave, biljke češće obolijevaju od gljivica koje napadaju njihovo lišće – u Etiopiji je ovo puno rjeđi slučaj.
Osim već notornih razloga zbog kojih bi prirodu trebalo čuvati, tu je i činjenica da će očuvanje šuma pomoći više od 10 milijuna ljudi koji rade u industriji proizvodnje kave u Etiopiji, a koja čini 25 posto izvoza. Kratkoročni „benefiti“ koje nosi sječa šuma kako bi se priskrbio veći prostor za rastuću populaciju zapravo su pucanje samom sebi u koljeno, jer će zaštita šuma kave dugoročno biti mnogo isplativija za te iste ljude. Nadajmo se da će to shvatiti oni koji trebaju, prije nego bude prekasno.
