Kava je napitak bez kojeg pola svijeta ne bi moglo zamisliti svoja jutra, stoji u dućanima gotovo svih zemalja svijeta, prati nas stoljećima u svaki novi dan. No, prije nego je pokorila cijeli svijet, kava je bila „samo“ biljka u prašumama Etiopije.

Upravo je po afričkoj tj. etiopskoj regiji Kaffa naš najdraži napitak dobio ime. Ovdje, u tzv. „šumama kave“, kava raste slobodno i spontano – odgovara joj podneblje, a na skupljačima plodova je samo da odrade svoj posao. Rijetko ćete pronaći plantaže kave, a kad ju netko i uzgaja, obično je riječ o malim količinama u privatnim dvorištima.

Danas su ove bogate šume ugrožene zbog porasta broja stanovnika, tj. njihovog teritorijalnog širenja i potrebe za obradivom zemljom. Etiopska populacija je među najbrže rastućima u svijetu, a prema nekim procjenama, grm zvan kava arabica mogao bi u potpunosti iščeznuti kroz idućih 60 godina. Početkom 20. stoljeća šume su prekrivale 35 posto površine države, a sada su spale na svega 4 posto.

Stoga su se poljoprivrednici čiji životi ovise o uzgoju kave organizirali u nastojanju da zaštite šume, tj. sebe i naposljetku – naša jutra i pauze na poslu. Za sada uspijevaju držati deforestaciju pod kontrolom, a dodatna pomoć stigla je 2010. godine kada je UNESCO proglasio ovo područje rezervatom biosfere na koji se odnose posebna pravila vezana uz pristup i aktivnosti. Uskoro su tome priključene i šume kave Yayu i Sheka.

No, pojavio se novi-stari problem: klimatske promjene koje utječu na ovu osjetljivu biljku. Razlog zbog kojeg ovako dobro uspijeva u šumama jest taj što šume smanjuju vrućine i pružaju vlagu koja joj je potrebna. Aaron Davis, istraživač iz Kraljevskih botaničkih vrtova, tvrdi kako će se površine na kojima raste divlja kava smanjiti za 65 posto do 2080. godine u najboljem slučaju, a za čak 99.7 posto u najgorem slučaju – podatak koji udara jače od kave.

Postoji još jedan razlog zašto je važno očuvati ove šume: Etiopija čuva čak 99.8 posto „genetske raznolikosti“ Arabica kave. Etiopija je jedno od rijetkih mjesta na svijetu gdje ova vrsta kave raste u divljini, a njena genetska raznolikost važna je u borbi protiv nametnika i bolesti. Primjerice, u Latinskoj Americi, koja je jedan od vodećih proizvođača kave, biljke češće obolijevaju od gljivica koje napadaju njihovo lišće – u Etiopiji je ovo puno rjeđi slučaj.

Osim već notornih razloga zbog kojih bi prirodu trebalo čuvati, tu je i činjenica da će očuvanje šuma pomoći više od 10 milijuna ljudi koji rade u industriji proizvodnje kave u Etiopiji, a koja čini 25 posto izvoza. Kratkoročni „benefiti“ koje nosi sječa šuma kako bi se priskrbio veći prostor za rastuću populaciju zapravo su pucanje samom sebi u koljeno, jer će zaštita šuma kave dugoročno biti mnogo isplativija za te iste ljude. Nadajmo se da će to shvatiti oni koji trebaju, prije nego bude prekasno.

Vražje piće koje bi bilo šteta ostaviti samo nevjernicima: 5 trenutaka u kojima je kava (skoro) zabranjena Kava Moka - 1 Kava +1 Kava

Najlakši put do novih ideja za putovanja. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju