Nedaleko od Šibenika smjestila se Bribirska glavica, original domaća Troja, mjesto na koje je još u antici bilo puno života, danas se svelo na samo stotinjak stanovnika koji žive u obližnjem Bribiru. Ali i bez mnogobrojnih domaćina priča o hrvatskoj Troji uspješno se širi dalje i privlači posjetitelje iz cijelog svijeta.

Ako ove godine sezona i podbaci, nadamo se da ćemo barem neke od vas potaknuti da posjete ovaj spomenik nulte kategorije i da će ulice Bribirske glavice i dalje biti žive kao u antici. Mnogi ne znaju za hrvatsku Troju, a kad se jednom pojavite ispred ruševina velebnih zidina, teško ćete moći i zamisliti kako su veličanstveno izgledale u svom izvornom obliku. Zato je tu i muzej u kojem možete saznati više informacija, koje će vam dobro doći da upotpunite sliku. 

Svoj najveći procvat ovo područje imalo je u vrijeme Šubića. Na vrhuncu moći mjesto i njegovi vladari bili su na prijelazu s 13. u 14. stoljeće, za vrijeme kneza Pavla I. Šubića, bana Hrvata i gospodara Bosne, koji je pokopan u katedrali Sv. Marije na Bribirskoj Glavici.

Tada je Bribir bio snažan srednjovjekovni grad s utvrdama i crkvama, a o svemu tome svjedoče bogati arheološki ostaci koje možete obići na Bribirskoj Glavici. Od 16. stoljeća mjesto zauzimaju Turci, a nakon njihovog odlaska, stanovnici se s područja glavice sele u njeno podnožje.

Arheološka istraživanja ovog područja počela su 1908. godine, a dosad je istražena tek petina površine unutar zida. Prije 5 godine Muzej hrvatskih arheoloških spomenika, Sveučilište Macquarie i Šibenski gradski muzej pokrenuli su projekt Varvaria-Breberium-Bribir, koji bi nam trebao otkriti još detalja ove zanimljive priće iz šibenskog zaleđa.

Pogledajte našu fotogaleriju i upišite hrvatsku Troju na listu mjesta koja obavezno morate posjetiti.