Stari grad Blagaj, odnosno Stjepan-grad nedaleko od Mostara smjestio se na najistaknutijem mjestu kraškog brda, na 310 metara visine. Tvrđava hercega Stjepana Kosače na Humu nacionalni je spomenik BiH i obvezna stanica izletnika koji posjećuju i izvor rijeke Bune te Dervišku tekiju.

Uređena staza vodi od podnožja do samog ulaza u tvrđavu, a iako na tom putu treba protegnuti noge, trud se nagrađuje pogledom na Blagaj, rijeku Bunu i dolinu Neretve koji se otvara poput razglednice.

Bosna i Hercegovina poznata je po svojim bistrim vodama i izvorima rijeka, a izvor rijeke Bune pravo je blago. O tome kako se izvor rijeke Bune nalazi u dubini pećine smještene u stijenama visokim oko 200 metara, kao i drugim zanimljivostima pisali smo ovdje, a riječ je o jednom od najvećih izvora u Europi.

U 16. stoljeću i turski je sultan bio oduševljen ovim mjestom pa je u neposrednoj blizini izvora rijeke Bune dao sagraditi derviški samostan, tzv. tekiju, iznad koje krivudavi put vodi do Starog grada Blagaja.

Ostaci povijesne gradine, njezini čvrsti i masivni bedemi daju naslutiti da se radilo o iznimnom kompleksu. Povjesničari smatraju da je gradina bila podijeljena na dva dijela: Stari grad (Stjepan-grad) i Malu gradinu sve do polovice 10. stoljeća.

Zbog svojeg položaja na granici doline Neretve i Jadranskog mora Blagaj je bio važno političko središte u kojem su vladali knezovi i vojvode, uključujući i hercega Stjepana Vukčić Kosača, po kome je grad dobio ime (Stjepan-grad). Po njegovoj je tituli hercega i regija dobila svoj naziv Hercegovina. Zanimljivo je da je u Blagaju rođena i Kosačina kćerka Katarina, posljednja bosanska kraljica.

Prema jednoj od legendi koje kruže o gradini, herceg Stjepan upravo je tamo zakopao svoje blago, po čemu je i Blagaj dobio ime.

 

Najlakši put do novih ideja za putovanja. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju