Golica je planina u zapadnim Karavankama u Sloveniji, sjeverno od Jesenica. Greben Golice proteže se u dužini nešto manjoj od četiri kilometra i granica je Slovenije i Austrije.
Čitav greben Golice, od Jakljeva sedla na zapadu do prijevoja Suha na istoku, na visinama iznad 1500 metara je gol, odnosno nema šume, pa je po tome planina i dobila ime.
Najviši je vrh Velika Golica (1835 metara) s koje se pruža pogled na zapadne Karavanke i dio Julijskih Alpa i Triglav. Dva su manja vrha Krvavka (1785 metara) i Mala Golica (1646 metara).
Južna padina Golice, travnata i obrasla bogatom planinskom vegetacijom, najpoznatija je po nepreglednim poljanama narcisa koje krajem svibnja, kada procvatu, odijevaju planinu u najsvečanije ruho.
Često se zato naziva i "kraljicom narcisa", a nazivaju ih još i: sunovrati, pijarci, pijarčoki, čunki, peharci, peharčeki.
Narcise se ne smiju brati, smijete ih samo gledati "Ko zvijezde sjajne, što trepere / U Mliječnoj Stazi preko svoda", kako bi rekao pak Wordsworth, a naravno, smijete ih i fotografirati.
Imajte samo na umu da gužve kad procvatu narcise znaju biti ogromne, pa planirajte stići rano u podnožje kako biste našli parkirno mjesto, ali i mjesto, i još bitnije - pun tanjur, u domu Koča na Golici.
Do Golice ćete doći tako da vozite prema Ljubljani pa Kranju i Jesenicama do Planine pod Golico.
U mjestu ćete pronaći nekoliko parkinga na kojima možete ostaviti auto, a odavde kreće i najpopularnija planinarska staza prema vrhu.
Uspon dakle počinje iz Planine pod Golico i nastavlja prema domu Koča na Golici (1582 metra) i dalje do vrha Velika Golica (1835 metara), a do gore će vam trebati oko dva, dva i pol sata.
Staza nije ni kondicijski ni tehnički zahtjevna, pa u njoj mogu uživati gotovo svi, a dobro je znati i da je Koča otvorena pa se, uz nestvarno lijep pogled, možete i nagraditi za uspon ukusnim toplim obrokom ili pićem.
Zimska bajka: 5 predivnih planinskih kućica za resetiranje uz kamin, saunu ili na snježnoj stazi
