Galerija
Ponikve u bakarskom zaleđu čudesni su prirodni fenomen u čijoj zelenoj dolini nastaje i nestaje krško jezero. Upravo u toj igri prirode vodičkinja Iva Silla pronašla je inspiraciju da za bakarsko Margaretino leto osmisli nešto novo i uzbudljivo - interpretacijsku turu "Odigraj Hirčevu tajnu razinu", koja kroz igre i mozgalice posjetitelje vodi tragovima znamenitih prirodoslovaca i njihovih otkrića o Ponikvama.
U dolini zelenih Ponikvi smještenih 9 km sjeverno od Bakra vlada tolika tišina da se gotovo može čuti lepršanje mnogobrojnih leptira. Među njima je najposebniji Apolon, najugroženiji planinski leptir. Nekad ga se moglo sresti na svakom koraku u ovoj prostranoj i idličnoj dolini, a sad je susret s Apolonom prava rijetkost. No, posjetitelji igrificirane ture "Odigraj Hirčevu tajnu razinu" imali su tu rijetku priliku vidjeti Apolona, i to najvećeg.
Naime, upravo u obliku tog dnevnog leptira, prekrasnog i upečatljivog izgleda, zagrebačka vodičkinja Iva Silla izradila je lepršave tragove koji su sudionici ture morali pronalaziti na ponikvarskim stablima. Oni su ih vodili kroz istraživanje čudesne priče o biljnom i životinjskom svijetu te sezonalnom jezeru po kojem su nadaleko Ponikve poznate.
Kako bi istraživanje kroz igru bilo što zanimljivije, sudionici su bili podijeljeni u tri tima (kapljice, paukovi i margaretice), a uspješnim otkrivanjem Ivinih zagonetki skupljali su bodove čiji je broj na kraju donio pobjednički tim.
Istraživanje Ponikvi odvelo ih je na putovanje kroz vrijeme, i to u 1877. godinu kad je, kao učitelj u Pučkoj školi, u Bakar stigao Dragutin Hirc, svestrani hrvatski prirodoslovac, botaničar i zoolog, učitelj, planinar i putopisac koji je svojim prirodoslovnim istraživanjima zadužio Hrvatsku, a svojom knjigom "Hrvatsko Primorje" ostavio dubok trag u ovom podneblju. Bio je fasciniran fenomenom krškog jezera koje nastaje i nestaje kad, uslijed kiše i otapanja snjegova, voda iz podzemnih špilja voda potopi livade i šume Ponikvi. Njegovi zapisi bili su nit vodilja kroz cijelu turu koja je sudionike vodila od osunčane doline do mistične svježine šuma u kojima su pronašli brojne izvore i tragove prolaska vode koja će se opet pojaviti s jeseni.
Povratak u prošlost osim upoznavanja Dragutina Hirca, donio je "susret" s još dva velika imena koja su proučavala bakarski kraj, ali i predavala u bakarskoj Pomorskoj školi. Prvi je Narcis Damin, koji je ostao zapamćen kao naš najveći arahnolog. Jedna vrsta pauka, koju je detaljno opisao za glasnik tadašnjeg Naravnoslovnog društva, a koju je otkrio za života u Bakru, dobila je njegovo ime: Attus Damini Chyzer.
U Kukuljanovu, na samom rubu Ponikava, prvi put se susreo sa slučajem ugriza zloglasne crne udovice. Zahvaljujući njegovui vrijednom istraživanju, bakarsko područje do dana današnjeg ima najviše zabilježenih vrsta pauka u odnosu na ostatak Hrvatske. Damin je dočekao i kraj života upravo u Bakru, gdje se nalazi i njegov grob.
Treći znanstvenik kojeg su otkrili sudionici ture bio je veliki Andrija Mohorovičić, otac moderne seizmologije. Prva mu je ljubav bila meteorologija i nikada je nije napustio. Upravo je za rada u današnjoj Pomorskoj školi u Bakru zamijetio posebnost kretanja oblaka i vjetra, što je dovelo do brojnih znanstvenih radova.
Danas znamo da su njegove vremenske prognoze bile 70 % točne pa je u svoje vrijeme bio jedina osoba koja je znala kada je najbolje posjetiti ponikvarsko jezero, odnosno kada se mogla očekivati kišna sezona. Riješivši uspješno zagonetke znamenitih prirodoslovaca i skupivši najveći broj bodova, pobjednički tim okitio se na kraju ture posebnim priznanjem, bedžem s Hirčevom ružom koja je pronađena baš u Bakarskom kraju i nosi ime Rosa Hirciana.
Tura "Odigraj Hirčevu tajnu razinu" sudionicima je donijela jedno novo iskustvo u kojem su, kao pravi istraživači, aktivno sudjelovali naprežući moždane vijuge istovremeno se sjajno zabavljajući. Za uloženi trud organizator Turistička zajednica Grada Bakra i stanovnici Ponikvi te sponzor Ina nagradili su ih domaćim gastronomskim specijalitetima - domaćim kravljim sirom, palentom kompiricom, savijačom s rogačem i orasima, kuglofom te nezaobilaznom Bakarskom tortom.
