Galerija 4 4 4 4

U trendu Ništa se ne baca Što s ostacima kuhane šunke? Sjajan recept za zapečeni krumpir Mračni turizam Morali su napustiti domove u roku tri tjedna: Selo tišine koje podsjeća na apsurd rata Grad duhova Milijarde bačene u vjetar: Sagradili grad za više od pola milijuna ljudi, a u njemu ih živi samo nekoliko tisuća

U srcu Bosne i Hercegovine smjestilo se Kreševo, malo mjesto u kojem vrijeme kao da je stalo, a duh nekih prošlih vremena najbolje se ogleda u kovačnicama, koje su nekoć bile neraskidive od ovog kraja.

Ugođaj tog malog bosanskog mjesta i njegovu tradiciju prenio nam je fotograf Boris Trogrančić, čije fotografije možete razgledati u galeriji.

"Ovo malo bosansko mjesto nekad je bilo sjedište bosanskih kraljeva, a i danas se u njemu osjeti taj neki duh starih vremena. Sama stara jezgra ovog prelijepog gradića sa kućama starim preko 200 godina je pod zaštitom države. Iznad grada nalaze se ostaci srednjovjekovne utvrde Bedem“, priča nam Boris i dodaje:

"Kreševo je kao rudarsko mjesto poznato još od antičkih, srednjovjekovnih, osmanskih i austrougarskih vremena. Krajem 19. vijeka u Kreševu je bilo čak 19 majdana i oko 90 kovačnica. U selu Vranci, nadomak Kreševa, nalazilo se dvadesetak kovačnica za kovanje konjskih čavala. Vremena se mijenjaju i danas u Kreševu postoje samo tri kovačnice.

Oberska jama 

Poznato je da su se Iliri, čak prije dolaska Slavena, ovdje bavili iskopavanjem ruda, pa je bez spomena na rudarenje i kreševske kovače besmisleno pisati o Kreševu. U selu Vranci, dva kilometra od Kreševa, nalazi se poznata Oberska jama, koja je bila rudnik i izvor sirovina za kovačnice“, kaže Boris koji je prilikom posjete kovačnici prisustvovao izradi sjekire, i još nekoliko poljoprivrednih alata.

Kovačnica - 7 (Foto: Boris Trogrančić)

Potkovano jaje 

"Zanati kakve znamo izumiru, pa tako i ovaj - pored ove kovačnice koju sam ja posjetio, postoje još samo dvije. Kruna kovačke vještine u Kreševu bilo je potkivanje jajeta.

Uspjeh u potkivanju jajeta u prošlosti je predstavljao potvrdu da je mladi kovač naučio kovački zanat. Prema narodnoj priči niti jedan kovač u Kreševu se nije mogao oženiti ako nije znao potkovati jaje. Legenda kaže kako je ovaj običaj nastao kad se siromašni kovač zaljubio u kćer bogatog plemića i odlučio e zaprositi. Uvjet za dobivanje očevog odobrenja bilo je potkovano jaje. Kad je kovač uspio potkovati jaje, izložio ga je na prozoru svoje kuće, tako da ga svi vide. Potkovano jaje danas predstavlja nadaleko poznati kreševski suvenir“, otkriva Boris Trogrančić, kojeg možete pratiti na Facebooku ili YouTubeu.

Zašto to Slovenci rade bolje? Chef Jorg Zupan otkriva u čemu griješe hrvatski, ali i slovenski restorani +4