Galerija
Dok još traje svježa, ali sunčana rana jesen, odlučili smo iskoristiti vikend za šetnju Medvednicom i uspon na vrh Kameni svati.
Riječ je o laganoj vrsti planinarenja idealnoj i za one koji možda nisu u punoj planinarskoj kondiciji. Naglasak je na uživanju: staza je mirna, tiha i nema mnogo ljudi, a naročito je lijepa u sunčano jesensko jutro.
Do vrha Kameni svati može se stići iz više smjerova: primjerice, od livade Ponikve ili mjesta Jablanovec trebat će vam nešto više od sat vremena do vrha. Mi smo se odlučili za malo dulju, ali ljepšu stazu od Podsuseda koja vodi preko ruševina Susedgrada. Potrebna su oko 2 i pol sata do vrha – no budimo realni, 3 sata uz pauze za kavu iz termosice i obavezne lijepe fotkice.
Staza kroz srednjovjekovnu povijest
Na putu prema Kamenim svatima nalaze se ostaci nekadašnje srednjovjekovne utvrde Susedgrad.
Tragovi života ovdje sežu do 9. stoljeća, čemu svjedoči grob ratnika sa željeznim mačem. Pretpostavlja se kako je prije današnje utvrde postojala jedna manja, no u 16. stoljeću ju je za potrebe obrane od Turaka zasjenila veća utvrda izgrađena na istom mjestu.
Prošla je kroz ruke nekoliko velikaša, ali najviše pamtimo zloglasnog Franju Tahyja. Kada je Matija Gubec 1573. godine s kmetovima Zagorja i dijela Slovenije pokrenuo veliku seljačku bunu, jedna od bitaka odigrala se upravo pod zidinama Susedgrada. Nakon toga utvrda je izgubila svoj značaj te je s vremenom napuštena.
Danas je ruševine nekadašnje utvrde preuzelo raslinje i dodatno oštetio ovogodišnji potres u Zagrebu. Unatoč tome, isplati se stati i „pronjuškati“ – impresivan je prizor srednjovjekovnih zidina u bojama jeseni, a vidljivi su i neki detalji poput ostataka ulaznih vrata, nekadašnjeg dvorišta s bunarom i puškarnice.
Već ovdje odzvanjaju stihovi Augusta Šenoe: „Projurilo mnogo ljeta preko bijelog Božjeg svijeta, a zidine Susjedgrada, prah, pepeo već su sada“, i vode nas prema našoj destinaciji…
Kameni svati
Prateći dalje stazu stiže se do proplanka na visini od oko 480 metara. Ondje se nalazi idilična planinarska kuća Kameni svati u kojoj se možete okrijepiti pićem nedjeljom kad je otvorena.
U blizini je i tzv. Kolarićeva kuća, nekadašnja gostionica stara gotovo stotinu godina. Danas je nažalost u ruševinama, no ispred su postavljene klupice i stolovi za odmor.
I konačno – vrh Kameni svati, s kojeg se pruža prelijep pogled na mjesto Jablanovec i Zagorje u daljini, a možete se upisati i u knjigu dojmova.
Kletva ljute svekrve
Neobično ime planinskog vrha poznato nam je iz pjesme „Kameni svatovi“ koju je napisao zagrebački pjesnik August Šenoa 1869. godine u svojim Povjesticama.
Prema starim narodnim pričama, majka mladoženje bila je nezadovoljna jer je za suprugu odabrao siromašnu djevojku Janju. Njegov otac, ugledni mlinar, smatrao je da sin treba oženiti onu koju voli te naredio ženi da se ne miješa.
Na dan svatova, majka nije prisustvovala već je ljutito sjedila kod kuće i u jednom trenutku, ne mogavši izdržati, bacila kletvu na cijele svatove: „Ubila me strijela mahom, ak mi Janja bude snahom! Kleta družbo na toj stijeni, kamenom se okameni!“
Svatovi su se tako okamenili, no zlo se obilo i o svekrvu koja je doživjela psihički slom te provela ostatak života lutajući po svijetu.
Razlog zbog kojeg je ovaj vrh tako imenovan su njegove gole stijene koje su iz daljine podsjećale na prizor iz priča. „Pitaj narod pri toj gori: Šta će ona rosna stijena? Pa ti narod odgovori: To su svati od kamena.“
PS
Odlučite li produljiti svoj „trening“ možete nastaviti prema jednoj od najvećih bukvi na Medvednici koja je udaljena pola sata ili slapu Sopot udaljenom oko sat i pol, pa izlet završiti posjetom špilji Veternici.
