Onaj tko je ušao na Stradun, izuo se iz japanki pa stao na vruć i izlizan, glatki kamen maskerona i uspio se na njemu održati - to pamti čitav život. A ako se još pritom okrenuo i skinuo majicu, začuo bi i pljeskanje okupljenih kojima divljenja ne bi ponestalo.

Okušaju se mnogi u naizgled jednostavnoj „akrobaciji“. Još iz vremena kad turisti poput mrava nisu izlazili iz kruzera i punili svaki zakutak najpoznatije dubrovačke ulice, ta „zamaskirana“ skulptura plijenila je zanimanje.

Maskeron je augmentativ od talijanske riječi za masku (maschera), a taj je groteskni ukras, često u obliku čovječjeg lica ili životinja služio kao dekoracija stupova i konzola, fontana te slika.

Maskeron Maskeron (Foto: Grgo Jelavic/PIXSELL)

Dubrovački maskeron na pročelju Franjevačkog samostana Male braće prikazuje sovu koja odolijeva vremenu i bezbrojnim nogama koje je svakoga dana dotiču. Nekoć je služio za odvod vode s krova crkve, ali danas više ne ispunjava tu funkciju.

Prema legendi dubrovački ritual održavanja ravnoteže na skliskom terenu započeo je zbog nesretne ljubavi. Navodno je mladić to dugo pokušavao kako bi mu se sreća okrenula, a naposljetku je uspio. 

Jajce - 1 Putovanja Ponos Bosne i Hercegovine: Vodopad od 17 metara u centru grada