Galerija
Čak i ako živimo stotinama kilometara od obale, plastika koju bacimo završava u moru. Jednom kad ondje dospije, stoljećima se raspada na sitne komadiće poznate kao mikroplastika. Oni mogu ući u morski prehrambeni lanac i biti izuzetno štetni za morski život, a samim time i za sva živa bića na planetu. Glavni izvor plastičnog onečišćenja oceana dolazi s kopna — čak 80 posto.
No što to zapravo znači? Odakle dolazi? Smeće bačeno na ulicu ne ostaje tamo gdje smo ga ostavili. Kiša i vjetar odnose plastični otpad u potoke, rijeke i odvodne sustave, koji vode do mora i oceana. Mnogi proizvodi koje svakodnevno koristimo završe u WC-u (vlažne maramice, štapići za uši, higijenski ulošci itd.), a mikrovlakna se ispuštaju i prilikom pranja odjeće u perilici rublja.
Ona su toliko sitna da ih postrojenja za obradu otpadnih voda ne mogu filtrirati, pa ih konzumiraju male morske životinje – a onda, posredno, i mi. Bez obzira na to bacamo li otpad namjerno ili slučajno, uvijek postoji rizik da plastika koju odbacimo završi u moru. Velike promjene počinju malim koracima, a svatko može nešto promijeniti.
Od IT-a pobjegao u ribolov
Korak prema boljem zdravlju jedinog doma koji imamo napravio je i Marjan Žitnik, nepopravljivi entuzijast, svestrani Dubrovčanin i predsjednik udruge Maritimo Recycling, posvećene čišćenju podmorja i izradi inovativnih strojeva za reciklažu. Marjan je magistar računarstva, koji je, kako kaže, od IT-a pobjegao u ribolov. Budući da je prirodno, a i kroz programiranje razvio problem solving način razmišljanja, uplovio je u vode kojima danas profesionalno pliva. Priča je krenula još prije deset godina, kroz akcije čišćenja, kada je Marjan počeo razmišljati na koje bi se sve načine prikupljeni otpad mogao iskoristiti.
"Tijekom ribolovnih izleta, puno nam se puta dogodilo da uočimo plastiku koja pluta na moru pa bismo se zaustavili i pokupili je, a znalo se dogoditi da sakupimo i desetke kilograma plutajućeg otpada. Na tako nešto ne možete ostati ravnodušni i jednostavno vam prirodni nagoni govore da morate nešto poduzeti. S obzirom na to da se rekreativno bavim 3D printanjem, a sva ta plastika na moru praktički je besplatan resurs, došao sam na ideju za Maritimo Recycling. Plastika iz mora, koliko god je štetna za morski svijet, može biti i vrijedan resurs i iskoristiti se za nešto korisno. Krug koji želimo zatvoriti jest čišćenje plaža i podmorja: razvrstavanje i pranje plastike, zatim dehidriranje i usitnjavanje, potom topljenje i modeliranje, a onda izrada proizvoda, npr. ribolovnih varalica, te korištenje tih sredstava za iduću akciju čišćenja mora. Kreativom do čistog Jadrana!", objašnjava Marjan Žitnik.
Nepotopive naočale
Razmišljao je, razmišljao i dosjetio se potpuno recikliranih, polariziranih sunčanih naočala koje ovih dana pune medijske stupce. Kako im i ime daje naslutiti, Floaties plutaju na vodi - nepotopive su, baš poput čepova od kojih su izrađene. Otporne su na savijanje i lomljenje, čak i ako ste jako nespretni, a uz njih dolazi i doživotna garancija.
"Ako vam se naočale slome, pošaljite nam ih, a mi ćemo ih samljeti i napraviti nove potpuno besplatno", objašnjava Marjan.
No nije sve išlo kao od šale. Kako kaže, najprije je htio napraviti filament za 3D printer, što nije bilo moguće bez korištenja industrijske plastike. No uvjet je bio 100 posto reciklirani proizvodi. S vremenom je samouki kreativac "diplomirao" injection molding i sam počeo praviti prve strojeve. Prije četiri godine rodila se i udruga koja je krenula s jednostavnim oblicima poput ploča i greda, a zatim i privjescima, da bi u konačnici došli do konkretnog proizvoda koji svima može biti od koristi. Marjana smo pitali i koliko je ulaganja bilo potrebno te koliko je zahtjevan sam proces izrade.
"Oprema je jako skupa, pogotovo u Europi i Americi. Zbog toga većinu strojeva radimo sami i improviziramo. Jedan manji dio dobili smo iz jednog dijeljenog EU projekta, koji je pomogao pri otvaranju pogona za reciklažu plastike iz mora. S time smo nabavili još neke strojeve koji su nam falili. Korisnici smo i potpora HZZ-a, zeleno/digitalno kao i ZOSI potpore za zapošljavanje ljudi s invaliditetom. Iako strojevi nisu jednostavni za napraviti, proces reciklaže je vrlo jednostavan, plastiku je potrebno smrviti i rastopiti te brizgati u kalup.
To najbolje vidimo na radionicama koje svakog mjeseca organiziramo sa djecom i mladima. Dođu skeptični i nezainteresirani i vrlo brzo shvate koliko je lako i zabavno reciklirati", kaže nam Marjan, koji je znanje marljivo skupljao na Internetu i YouTubeu te dodaje kroz smijeh:
"Nisam imao prethodnog znanja u strojarstvu i mehanici i zato mi je trebalo dvije, tri godine da napravim prvi stroj koji se neće razletjeti u sto komada kao svi do tada“.
Trenutno je u udruzi osam zaposlenih, a do kraja godine će taj broj i rasti. Maritimo Recycling broji i više od 300 volontera, koji su do sada skupili više od pet tisuća kilograma plastičnog otpada. Dio čepova koji se koristi za izradu sunčanih naočala dolazi mora i priobalja, ali većinu donose volonteri koji ih prikupljaju i na mjestima poput škola i bolnica.
Lagane poput čepa
Da bi izradili sunčane naočale potrebno je deset recikliranih plastičnih čepova, koje usitnjavaju i zatim ubrizgavaju u posebno dizajnirani kalup kako bi stvorili čvrste i ultra-lagane okvire. Prva edicija broji osam različitih boja, inspiriranih morem, kao podsjetnik na putovanje od morskog otpada do održivih naočala.
"Svaki par možete prilagoditi svom stilu, a zahvaljujući recikliranoj morskoj plastici koju koristimo, ne postoje dva identična. Uz Floaties dobivate potpisani certifikat i serijski broj, čime naočale postaju pravi kolekcionarski primjerak. Surađujemo s vodećim proizvođačima leća kako bismo Floaties opremili vrhunskim lećama koje blokiraju UVA, UVB i UVC zrake. Ove leće su otporne na morsku vodu, prašinu i koroziju (800 posto izdržljivije od standardnih leća) – savršene za svaku morsku avanturu“, a odabrati možete između crnih polariziranih leća ili polu-prozirnih žutih, ružičastih ili plavih leća u boji.
"Floaties se za sada prodaju samo na Kickstarteru, i to po odličnim cijenama. Izbacili smo prvih 100 za samo jedan euro, pa onda za 9 eura, 19 eura, 29 eura itd., do finalne cijene od 49 eura. Još ima jeftinih, pa požurite :)", kaže Marjan i dodaje:
"Prošli smo proces od dizajna, izrade kalupa i proizvodnje, sve iz Dubrovnika. To je bila jedna teška škola, ali sad možemo izbaciti bilo kakav proizvod od skice do finalnog proizvoda u samo nekoliko mjeseci".
U Groadu Floaties očale nisu novost. Nose se i preporučuju, hvale drugima – što Marjana i njegovu ekipu baš veseli.
"Ljudi se prvo zaljube u našu priču pa onda u proizvode. Mislim da je svima zanimljiv proces i način na koji radimo", kaže.
Sunčane naočale su tek dio priče, jer udruga radi svakojake predmete po mjeri i narudžbi. Pored naočala, najbolje im idu podmetači za čaše, radne ploče te plastične grede od kojih rade klupe za parkove i škole. Cilj im je približiti reciklažu svima, što im je i moto.
"Trenutno radimo na stroju poput 3D printera koji će raditi s recikliranom plastikom. To će biti super alat za škole, hobiste, a možda i firme. Otvoriti ćemo ga open-source, potpuno besplatno, da ga bilo tko može napraviti“, najavljuje Marjan Žitnik.
"Ludi grad" koji je odlučio živjeti bez fosilnih goriva: Europski pionir u kojem usred zelenila građani dišu punim plućima
