Galerija
Nešto ispod hrpta nalazi se planinarska kuća Visočica, a uz nju i ostaci kamenih zidova nekadašnjeg planinarskog doma - Gojtanova doma. Danas je na tome teško dostupnom mjestu gradilište, a u jesen 2026. planirano je otvorenje obnovljenog planinarskog doma. Velika je to stvar i za Gospić i za Liku i za PP Velebit koji je nositelj ovoga projekta, ali i za hrvatsko planinarstvo, njegovu i povijest i budućnost.
Dom za budućnost
Park prirode svu potrebnu projektnu dokumentaciju ima "u ladici" još od 2022. godine, a ove su godine radovi napokon započeli. Rekonstrukciju doma financira Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (80%) te Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije (20%) iz Zajedničkih sredstava parkova Hrvatske. Ukupna vrijednost investicije prelazi 1,5 milijuna eura s PDV-om.
Najveći je problem transport materijala, zbog čega će, kako je već praksa sa skloništima i domovima, uskočiti, ili bolje rečeno – uletjeti, helikopteri, a novi Gojtanov dom imat će 24 ležaja, odvojen dio za domara i veliku zajedničku prostoriju. Električna će se energija dobivati iz solarnih panela, a uredit će se i cisterna za prikupljanje kišnice. Ona je zapravo i jedini dio staroga doma koji je izbjegao njegovu tužnu sudbinu… Dvaput.
Ideja o izgradnji prvog planinarskog doma na Visočici javila se još 1912. godine ju Gospiću kada je s radom ponovno počela tamošnja podružnica HPD-a, na čelu s Ivanom Gojtanom, rođenim Petrinjcem, odvjetnikom, književnim prevoditeljem, pjesnikom i zaljubljenikom u Velebit - i ovaj njegov vrh. Gradnja je odgađana prvo zbog rata, onda zbog šutnje šumarskog ureda na Sušaku, da bi se 1928. godine napokon se počelo graditi. Zahvaljujući trudu i novčanoj pomoći brojnih pojedinaca, a osobito I. Gojtana, dom na Visočici otvoren je 1929. godine.
Sagrađen otprilike kilometar ispod vrha, na 1415 mnv, na rubu šumskog pojasa i sa sjeverne strane zaklonjen od bure hrptom Visočice, dom je bio zidana jednokatnica, s kuhinjom, jednom spavaonicom u prizemlju i dvije spavaonice u krovištu. Nakon nekoliko godina sagrađena je i cisterna s južne strane doma, a 1936. uređena je i staza do vrha. Međutim, već 1940. godine (godinu dana nakon Gojtanove smrti) dom je do temelja izgorio u požaru.
PD Visočica iz Gospića vlastitim je sredstvima i trudom obnovilo dom koji je otvoren 1962., a od 1969., godine - u kojoj su se poklopile 70. obljetnica toga društva, 30. obljetnica Gojtanove smrti i 100. obljetnica njegova rođenja – nosio je ime Gojtanov dom. Nakon malo više od dva desetljeća, u Domovinskom ratu, dom je ponovno spaljen 24. listopada 1991.
Drugom obnovom, i nadamo se, zadnjom totalnom, južni Velebit dobit će još jedan planinarski dom, planinari će na pohodima ovom veličanstvenom planinom imati još jednu sigurnu točku, a turistička i edukativna ponuda PP Velebit bit će obogaćena na primjeren i lijep način.
A Gojtan, koji se potpisivao i kao Ivan Gojtan Velebitski, ponovno će imati spomenik kakav i zaslužuje pionir i zanesenjak poput njega. A možda se u nekom kutku novoga doma nađe i mjesta za njegovu pjesmu "Visočici", u kojoj je zove “gorda goro moja“ i "zlatna dušo moja" i s čežnjom traži da mu "njeno sunce opet grane". Pa neka bude tako, zaslužio je.
Nestvarno lijepo mjesto kod Visokog: Vijugave staze, jezerca i polja lavande koja čekaju da ih otkrijete
