Drugi po veličini grad u Norveškoj većini nas nije previše poznat. Rijetki će se sjetiti kako je Doris Dragović ovdje davne 1986. na Euroviziji pjevala "Željo moja", a teško da je kome u sjećanju, osim navijačima koji sve pamte, i informacija kako je Dinamo ovdje prije 15 godina poražen od Branna 2:1. Ipak, pustimo na stranu pjevanje i nogomet i pogledajmo što sve, sudeći po članku objavljenom na Euronewsu, Bergen nudi.
Za početak, grad je nevjerojatno kompaktan, tako da se čak i na službenoj internetskoj stranici reklamira kao grad čije se glavne znamenitosti mogu obići u 10 tisuća koraka.
Diljem grada nalaze se brojne pješačke zone. Na potezu od glavnih trgovačkih ulica do središnjih trgova možete stići prilično daleko, a da ne morate paziti na promet.
Također, jedan je od tri norveška grada sa zonom niske emisije kako bi se smanjilo zagađenje zraka u središnjim područjima. To znači da vozila moraju platiti naknadu za ulazak, a automobili koji više zagađuju plaćaju više, tako da su stanovnici demotivirani za dolazak automobilom u centar. A da su prilično osviješteni, govori činjenica kako je ovdje 30 posto vozila električno ili hibridno, što je jedan od najvećih udjela u svijetu. Čak i kada kao turist tražite taksi, nije teško pronaći onaj koji se ne koristi fosilnim gorivom.
Grad senada kako će 2023. godine središte grada biti bez štetnih emisija. Cilj je da se fosilna goriva do 2030. ne koriste za prijevoz, gradske usluge ili grijanje.
Ulice su također iznimno čiste, a to je djelomično zahvaljujući inovativnom podzemnom sustavu gospodarenja otpadom pod nazivom Bossnet. On svakodnevno usisava oko četiri tone smeća iz središta grada i šalje ga u sortirnice na periferiji. Smanjuje potrebu za kamionima za odvoz smeća održavajući ulice sigurnijima i čišćima.
Sve u svemu, ove mjere za smanjenje onečišćenja zraka i stvaranje sigurnih prostora za pješake Bergen čine grad idealnim za istraživanje grada hodajući. U gradu se isplati posjetiti Bryggen, gradsku povijesnu lučku četvrt koju je zaštitio i UNESCO, ali i provozati uspinjačom Floibanen.
Jedna od znamenitosti Bergena svakako je i planina Ulriken, s koje puca pogled na grad, ali i okolni krajolik. Iako postoji žičara do vrha, čak je i ovdje pješačenje opcija za posjetitelje. 1300 stepenica na dobro održavanoj stazi znači da nije očajnički naporno penjati se na 290 metara do vrha. Iako, treba ipak biti u kakvoj-takvoj formi...
To je samo jedna u nizu staza izgrađena posljednjih godina po norveškim planinama, a zanimljivost je kako su ih gradili ni manje ni više već šerpe iz zajednica u podnožju Himalaja, na jednak način kako to rade i u Nepalu. Kamena stubišta rade se i radi očuvanja prirode, koja se tako štiti od "šetnje" turista. Naime, erozija može biti veliki problem za ove norveške planine, zbog čega je hodanje po nesigurnim stazama opasno i uništava ekosustave koji ih okružuju.
Bez bankrotiranja: Najbolji provod u glavnom gradu Norveške
