Posjet Pragu gotovo je nemoguć bez šetnje slavnim Karlovim mostom, jednim od najljepših simbola grada. No, romantični most u sebi krije misteriozne kombinacije brojeva, bizarne legende o jajima i sjećanje na tragedije koje se i danas mogu dogoditi. Evo što možda niste znali o njemu:


1. Nije najstariji češki most

Karlov most nije najstariji most u Češkoj, ali jest najstariji na rijeci Vltavi. Barem nešto! Prije njega je ovdje stajao Juditin most, ali je on bio oštećen pa ga je kralj Karlo IV dao srušiti i izgraditi ovaj u 14. stoljeću. Otkako je izgrađen, pa sve do 19. stoljeća, bio je to jedini most na Vltavi u Pragu.

2. Kralj Karlo ipak nije bio tako narcisoidan…

… da bi mostu dao svoje ime. U početku se most zvao samo Kameni most. U vrijeme gradnje nije bilo mnogo kamenih mostova pa je ovo bila njegova istaknuta „osobina“. Osim toga, dugo vremena su ga zvali jednostavno i Praški most, jer drugog nije bilo.

3. Čak i vrijeme njegove gradnje je svojevrsni matematički most

U srednjem vijeku astrologija i numerologija bile su „hit“ među obrazovanima i bogatima. I sam kralj Karlo IV vjerovao je u magičnu moć brojeva. Stoga je gradnja mosta počela 9. srpnja 1357. u 5:31 ujutro. Tako dobivamo ovaj red brojeva: 1-3-5-7-9-7-5-3-1. Poput piramide koja simbolizira moć, ali i poput mosta, zar ne?

4. Legenda o gradnji mosta pomoću jaja nije točna, ali jest nešto drugo…

Stara priča kaže kako su u gradnji mosta pomagali stanovnici donosivši jaja za smjesu koja će držati most „na okupu“. U jednom trenutku je čak ponestalo jaja u gradu, pa su počeli donositi jaja iz cijele države. Tim znanstvenika koji je proučavao sastav mosta vratio je Čehe u realnost potvrdivši kako nema traga jajima u sastavu mosta, ali ima nečeg drugog: uzorka mlijeka i vina. Možda se nekome prolio gablec?

5. Većina kipova na mostu su replike, a Bradati čovjek podsjeća zašto

Kada je most izgrađen, bio je puno jednostavniji i imao je čisto funkcionalnu ulogu – omogućiti prijelaz preko rijeke. Tek s dolaskom baroka počeli su nicati raskošni kipovi i skulpture. No, zbog čestih poplava ispostavilo se da most baš i nije idealno mjesto za umjetničku postavu. Na to podsjeća i isklesana glava u kamenu koju zovu Bradac (Bradonja). U srednjem vijeku njegova brada služila je kao mjera razine vode. Čim se voda popne do njegove brade, znalo se: pakiraj stvari i bježi u visine.

 

Najlakši put do novih ideja za putovanja. Preuzmi DNEVNIK.hr aplikaciju