Lijepe stvari je šteta preskočiti, posebno kad nam se nalaze nadohvat ruke. Jedna od njih je slovenski grad Kranj, koji je zbilja šteta ne posjetiti. Uostalom, kranjska kobasica svim je gurmanima i više no poznata, pa zašto onda ne dati priliku i Kranju…
Treći po veličini slovenski grad, koji broji 38 tisuća duša, 2023. godine proglasila je pionirom održivog turizma inicijativa Europske komisije "Destinations of Excellence", koja promiče ekološki prihvatljiv turizam u manjim destinacijama.
Kranj je nagrađen za svoje inicijative da zadrži svjež, ruralan ugođaj u području iza kojeg se nalaze planine Karavanke. Godine 2016. Kranj je bio prva slovenska općina koja je pokrenula shemu posuđivanja bicikala koja korisnicima omogućuje da ih voze između gradova. Mjesta su prepoznata po smanjenju otpada i korištenju lokalnih opskrbnih lanaca, a kranjski hotel Actum jedan je od 153 slovenska objekta koji su dobili certifikat održivog ugostiteljstva Green Key.
Djecu se potiče da prate svoje emisije ugljika u sklopu programa za smanjenje emisija školskih vožnji, a vozni park gradske uprave bio je prvi u Sloveniji koji je postao potpuno električan. Kranj namjerava uskoro biti službeno "klimatski neutralan" te se pridružiti misiji EU-a kojoj je cilj postići sto klimatski neutralnih i pametnih gradova do 2030. godine.
No, Kranj je puno više od priče o energetskoj održivosti. Teško je ostati ravnodušan prilikom posjeta jednom muzeju u centru grada, posvećenom slovenskom izumitelju Janezu Puharu. Spomenuti gospodin živio je u Kranju i izumio postupak za izradu fotografija na staklu 1842. Kabinet izumitelja Puhara također prikazuje zbirku boca za napitke te razne slike. Vani su ulični zidovi ukrašeni djelima umjetnika i ekološkog aktivista Mihe Artnaka.
Druga atrakcija je svakako kranjska mreža podzemnih tunela, izgrađenih uglavnom kao skloništa od bombi kada su Sloveniju tijekom Drugog svjetskog rata okupirali Njemačka i njezini saveznici. Danas je velika atrakcija među stalaktitima i špiljskim paucima čovječja ribica ili proteus - rijedak, bijeli daždevnjak koji živi u špiljama.
Grad se inače smjestio između dvije velike slovenske turističke točke – jezera Bled i glavnog grada Ljubljane, te je i od jedne i druge lokacije udaljen tek 30-ak kilometara. U gradu i okolici rade i neki sjajni restorani, koji gotovo isključivo poslužuju hranu koju nabavljaju od lokalnih proizvođača, kao što su Gostilna Krištof i Pr Končovc.
Kranj svake godine privuče oko 60 tisuća turista, a gradske vlasti kažu da ne žele horde ljudi koje se skupljaju u blizini Bleda. Oni također priznaju da je, s obzirom na to da Kranj ima značajnu industrijsku proizvodnju, održiviji turizam samo jedan element ekološkog otiska grada.
