Lonjsko polje uz Savu
krajolik je poplavnih pašnjaka, šuma i polja, koji se prostire od Siska preko Jasenovca do Gradiške. Konji, krave i domaće svinje pasu među čapljama i žličarkama, divljim svinjama i jelenima. Divljina se miješa s pitomim ljudskim krajolikom u kojemu je većina građevina načinjena od drveta.

Srce, arterije i vene Lonjskog polja u Posavini čine rijeka Sava, a naročito njezine manje i "neugledne" lijeve pritoke: Lonja, Česma, Trebež, Ilova, Pakra i Struga. Upravo one u rano proljeće nabujaju pa se nesmetano izlijevaju u nizak i ravan okolni kraj. Do tada zelen krajolik biljaka iznenada se mijenja u plavi vodeni svijet. Rječice plave i livade i šume.

Nastaju velika jezera, odnosno polja. Najveća su Lonjsko polje te Poganovo i Mokro polje. U to vrijeme čamac je tamo jedino prijevozno sredstvo, makar su neki dijelovi dovoljno plitki da se mogu i pregaziti u visokim čizmama.

Sezonsko plavljenje sasvim je prirodan proces, pa je ekosustav naviknut i prilagođen na vodu koja tamo ostane i do nekoliko mjeseci godišnje. Veliki hrastovi lužnjaci u Lonjskom polju bez problema iz generacije u generaciju "stoje" u vodi.

Godišnja kolebanja vode koja iznose do dva metra jasno se vide po lišajevima na kori hrasta – dio stabla koji ostane pod vodom oslobođen je tih biljčica, a u podnožju su mahovine koje se "hrane" zaostalim plodnim sedimentom nakon povlačenja vode. Prekrasna priroda Lonjskog polja Prekrasna priroda Lonjskog polja (Foto: Goran Šafarek)
U depresijama se razvija prava močvarna vegetacija, od tršćaka do tipičnih vodenih biljaka, poput lopoča. Jedna od najljepših divljih scena Hrvatske jest Krapje đol u Lonjskom polju, između sela Krapje i Drenov Bok.

Jedna za drugom, do njega elegantno zrakom klize žličarke. Uz intenzivno mahanje krilima slijeću kraj malenih postolja, gnijezda od trske, gdje ih dočekuju mladi ptići. Roditelji potom hrane gladne mladunce (bolje rečeno, mlade žličarke guraju starima kljun u grlo) i opet kreću u potragu za hranom.

Sličnu predstavu pružaju male bijele čaplje te čaplje dangube, čiji stariji mladunci također posežu za  kljunom roditelja prilikom hranjenja. Izgleda kao da će mladunci zadaviti roditelje! Tu su još i gakovi, trstenjaci te mnoge druge ptice. Nakon poplave se dobar dio Lonjskog polja pretvara se u pašnjake. Konji, krave i svinje ondje provode tople mjesece na otvorenom.

Na taj način ne samo da imaju kvalitetniji život nego su i njihovi proizvodi zdraviji za ljude. Umjesto da čuče u mračnim betonskim stajama i jedu pesticidima i gnojivima zagađeni kukuruz, ove domaće životinje kreću se i jedu prirodnu, zdravu hranu. Ovakva ekstenzivna poljoprivreda pozitivno utječe i na okoliš. Sačuvan mu je prirodan izgled i nije pretjerano zagađen kemikalijama kao površine pod intenzivnom poljoprivredom. Europsko selo roda Čigoč Europsko selo roda Čigoč (Foto: Goran Šafarek)
Lonjsko polje još je po nečemu jedinstveno: njegovi ljudi uspjeli su sačuvati svoju kulturnu baštinu. Dovoljno je samo pogledati stare čardake te drvene kućice koje su najznačajniji dio sela. Savršenu vezu s prirodom imaju i rode koje su prigrlile Lonjsko polje i njegove stanovnike. Gnijezde se na krovovima, u neposrednoj blizini ljudi.

Cijeli ciklus od dolaska, parenja, ležanja na jajima do podizanja mladunaca odigrava se pred očima ljudi, na svega nekoliko metara od njihovih soba. U Čigoču bude oko 45 gnijezda, pa ne čudi što je Čigoč proglašen selom roda.

Ovakav spoj čovjeka i prirode je krhak, stoga je ovo poplavno područje zaštićeno kao parko prirode na 50.650 hektara. Lonjsko polje također ima dva ornitološka rezervata, to su Krapje Dol i Rakita, a u sastavu Kopačkog rita nalazi se strogi zoološki rezervat. Osim očuvanja prirodne i kulturne baštine, jedna je od glavnih zadaća razvoj turizma te održivi razvoj. Lonjsko je polje i na Ramsarskom popisu međunarodno važnih močvarnih područja.

Viša priča o hrvatskim i svjetskim prirodnim ljepotama pogledajte na blogu Gorana Šafareka, a u videu YouTubea otkrijte što je sve hrvatski biolog vidio u Lonjskom polju.

Najlakši put do novih ideja za putovanja. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju