Krakow je grad burne i bogate povijesti, uostalom kao i cijela Poljska. U njemu se nalaze ostaci i podsjetnici na dobre i, nažalost, prečesto loše događaje. Većina njih odvila se za vrijeme Drugog svjetskog rata, jedne od najvećih svjetskih katastrofa, u kojoj je stradalo više od 60 milijuna ljudi. Nacistički režim genocid nad Židovima provodio je bez milosti u svim krajevima svijeta, a moglo bi se kazati kako su nacisti posebno brutalni i lišeni imalo ljudskosti bili upravo u Poljskoj, gdje se nalazi spomenik junaku o kojem danas pričamo.
Njemački industrijalac pomoću židovskog računovođe spašavao Židove
Oskar Schindler za vrijeme Njemačke invazije na Poljsku dobio je vlasništvo nad tvornicom Židova Natana Wurzela u Krakowu te ju je preimenovao u Deutsche Emaillewaren-Fabrik i počeo proizvoditi emajlirano posuđe. Uz pomoć svog židovskog računovođe Itzhaka Sterna pridobio je od nacista 1300 židovskih radnika, koji su bili ili su trebali biti raspoređeni po koncentracijskim logorima u kojima bi nakon najgorih mogući uvjeta za rad i život vjerojatno bili pogubljeni.
Njegova je priča zanimljiva jer je štitio svoje radnike pod svaku cijenu, kalkulirajući i spretno pregovarajući s ostalim nacističkim sljedbenicima na visokim pozicijama o sudbinama radnika. Gorljivo je zagovarao kako su hendikepirani ili nesposobni radnici jako potrebni u njegovoj tvornici jer je znao kako bi inače upravo takve nacisti prve ubili.
Gdje se nalazi Schindlerova tvornica?
Lipova ulica broj 4 u kvartu Zablocie mjesto je na kojem možete danas pronaći Schindlerovu tvornicu pretvorenu u muzej holokausta. Osim natpisa Schindler's Factory, prvo ćete ugledati spomen-ploču na kojoj piše: "Tko spasi jedan život – spasio je cijeli svijet!" Jedan dio tvornice danas je dom postava o Schindleru, tvornici i Drugom svjetskom ratu, a drugi je dom krakovskom Muzeju suvremene umjetnosti.
Priča o neočekivanoj ljudskosti koja živote znači
Muzej će vas na zanimljiv način upoznati s poviješću tvornice, naroda koji je ovdje živio i radio, Krakowa za vrijeme okupacije (1939 – 1945), pa i sa samim tijekom rata. Rat kao rat, ne donosi ništa dobro, a najmanje se očekuje da će netko na zaštićenoj poziciji pokazati empatiju ili usuditi se usprotiviti diktaturi poput tadašnje. Mnogi izložbeni primjerci pokazuju primjere tadašnjeg života Židova na osobnoj i kolektivnoj razini; prostorija u kojima su živjeli, skromnost na koju su navikli, posuđe koje su izradili... Jedan od najzanimljivijih dijelova svakako je zid prepun fotografija ljudi koji su u tvornici radili i uspjeli preživjeti, tzv. Schindlerova lista (naziv poznatog Spielbergova filma).
Još je dirljiviji pomični zid na kojem su na hebrejskom, njemačkom ili poljskom jeziku ispisane zahvale Oskaru Schindleru. Priča ovog muzeja zasigurno vas neće ostaviti ravnodušnima, isto kao što vas najvjerojatnije nije ni film ako ste ga gledali. Ako niste, brzo ga stavite na popis!
Cijene ulaznica
Ulaznica će vas stajati četrdesetak kuna, s popustom tridesetak, a želite li vođenu turu za grupu, morate je rezervirati unaprijed. Očekujte da ćete u muzeju provesti minimalno sat i pol.
Sve što ste čuli pomnožite sa sto! Zastrašujuće iskustvo koje ipak ni blizu ne dočarava pravo stanje
