Da vina ne treba samo piti (nego i o njima razgovarati) ponovili smo i ove godine na vinskim radionicama koje su se nedavno održale u sklopu VINOcoma u zagrebačkoj Esplanadi. Uigrani dvojac vinskih stručnjaka: Ivo Kozarčanin, poznatiji kao Bakhov sin i Tomo Jakopović spojili su vrijedne vinare i etikete s publikom žednom znanja. Puna usta rizlinga bila su tema radionice na kojoj se kušala vertikala te sorte zagorske vinarije Kopjar i uspoređivala s korijenima – njemačkim velikanima.
O tome kako vinima i ljudima pašu magnumi govorilo se na Magnumijadi, gdje su predstavljena velika hrvatska vina iz velikih boca. U potrazi za izgubljenim buteljama Ivo i Tomo su se itekako potrudili da "učine nemoguće" i pronađu rijetke etikete razasute po Hrvatskoj kojima će se prije ili kasnije izbrisati trag, barem onaj opipljivi jer uspomene ostaju. O vinima se treba pričati da se ne zaborave, a lijepo je kada netko stručan može na njih i ukazati kako bismo otkrili ona koja vrijedi kušati.
A upravo takve su kršna žilavka i ljupka blatina, mnogima još uvijek nedovoljno poznate sorte hercegovačkog teroara. Veću pozornost dobivaju u Međugorju kada se održava manifestacija BLAŽ. To "vinsko hodočašće" okuplja sve veći broj ljudi koji otkrivaju slasti žilavke i nešto manje poznate blatine.
Žilavka je najznačajnija bijela sorta Hercegovine, koja je procvala s pojavom manjih vinarija nakon što su joj posvetile pažnju kakvu i zaslužuje. Osim u domovini krša, pelina i poskoka, ima je i u Dalmaciji. A za samozatajnu blatinu se dugo smatralo da nema što raditi za važnim stolovima. Srećom, vrijedni vinari su dokazali da to nije istina jer u dobrim rukama blatina nije niti banalna niti tanka – eventualno vitka.
Elegantna vina koja imaju sjajan potencijal za odležavanje dovela su do toga da se blatina uspoređuje s crnim pinotom (asocijacija na elegantno crno vino), a zaslužujući radionici na kojoj su se kušali profinjeni primjerci rodile su se i nove ljubavi. Već na nosu se osjeti intenzitet, često crvenog voća koji možemo osjetiti i u čaši, a upravo je sljedivost ono što nerijetko i tražimo.
Kršnom teroaru blatina može zahvaliti titranje u ustima, mineralnost koja pruža trajnu svježinu što je čini primamljivom i u zrelijim godinama, odnosno nerijetko pokazuje kako može i duže odležati. No blatina je umiljata pa ne treba u njoj tražiti bordoške komponente, karakteristike težih vina poput plavaca i vranaca, nego uživati u mekoći.
Blatina se izdvaja i po tome što ima funkcionalno ženski cvijet zbog čega se u nasadima uvijek uzgaja s drugim sortama kao što su allicante bouschet, merlot i trnjak koji su ujedno i oprašivači blatine.
Carska vina Grgo Vasilj
Prvo vino koje se našlo u čašama bila je izvrsna - mlada, ali ugodno svježa Blatina Premium edition 2020. Carska vina Grgo Vasilj imaju dugačku tradiciju, ali su s modernom proizvodnjom i izlaskom na veće tržište krenuli 1994.godine. Grgo Vasilj je poznati hercegovački vinar a sa sinom Andrijom postigao je uspjehe zahvaljujući zanatski preciznim vinima čistih mirisa i okusa te lijepe mineralnosti.
Škegro
Među vinima koja su oduševila publiku našao se i Krš Blatina 2017. vinarije Škergo čiji su vinogradi zasađeni ponajprije žilavkom i blatinom. Dio su Mostarskog vinogorja, a nalaze se u neposrednoj blizini podruma u Radišićima kod Ljubuškog. Moćna i skladna blatina sa snažnim utjecajem bačve i zrelim taninima poslužila je kao primjer dobrog školovanja vina.
Brkić
2015. rodio se Brkićev Crveni Mjesečar, vino koje se mnogima na radionici pokazalo i kao jedno od najzanimljivijih: pamti se i zove na istraživanje. Pitanje je bi li se sorta prepoznala na slijepom kušanju – kako zbog godina, tako i zbog potpisa vinara, ali to nije niti presudno za uživanje. Kod Mjesečara ne treba tražiti sortu nego energiju i uživati u rasplesanoj mineralnosti. U njemu se osjeti kršni jug, elegancija i igra na granici hlapivih kiselina.
Ta vinska čarolija nastaje u Čitluku, gdje se u obitelji Brkić vina proizvode na što prirodniji način i slijede načela biodinamike.
Milas
Najzrelija među blatinama, Milasova 2012. razbija predrasude da ova sorta ne može postići lijepu zrelost ili prerasti u iskusno vino. Bez obzira na godine ona raste, nije u zenitu. Prepoznat ćete je i po teškoj boci koja čuva slast, zrele tanine, pikantnost i odlike sorte.
A vinariju Milas pronaći ćete u Humcu, nedaleko od Ljubuškog. Vinar Zdenko Milas pravnik je po struci, ali njegova prava ljubav nije u odijelu i kravati, nego u vinogradu.
"Hercegovac bez vinograda je kao mornar bez mora“, njegova je deviza, a ta se predanost kraju i vjernost tradiciji može osjetiti i u kvaliteti vina koje potpisuje.
Vina s radionica žilavke i blatine na VINOcomu
Blatina
- Carska vina Grgo Vasilj Blatina Premium edition 2020.
- Dodig Blatina Riserva 2019.
- Vinarija Lug Blatina 2019.
- Vinarija Domano Blatina 2019.
- Vinarija Čitluk Blatina Teuta 2018.
- Matić Blatina 2018.
- Ostojić Blatina 2017.
- Škegro Krš Blatina 2017.
- Brkić Crveni mjesečar 2015.
- Milas 2012.
Žilavka
- Domano pjenušac
- Matić Žilavka 2021.
- Carska vina Vasilj 2021. Premium Edition
- Carska vina Vasilj 2021. Gregorius
- Vilinka Žilavka Selekcija 2021.
- Brkić Mjesečar 2021.
- Ostojić Žilavka 2020.
- Čitluk Žilavka Teuta Selekcija 2020. kasna berba
- Matić Žilavka 2019. Barrique
- Brkić Greda 2019.
- Škegro Krš Orange 2018.
- Milas Žilavka 2016.
Mlado Međimurje: Vinari predstavili 10 novih vina koje možete pronaći po prijateljskim cijenama
