Nemoguće je prebrojiti načine na koje se možemo bolje upoznati s Lijepom Našom, ali zasigurno su najfiniji oni kroz čaše i tanjure - koji osim slasti otkrivaju i nešto više o običajima što odolijevaju vremenu.
Odvede li vas put do crnog bisera Jadrana, na otok Korčulu u Velu Luku, putovanje okusima i mirisima možete započeti poparom. Jelo koje je u kontinentalnim krajevima Hrvatske sinonim za stari kruh namočen u mlijeku, nerijetko uz dodatak meda ili sira, u Dalmaciji je nešto posve drukčije. Radi se o ribarskoj spizi iz društva brudeta (ili brujeta) koja nije tražila skupe niti komplicirane sastojke. Riba koja bi se zapetljala o mreže završila bi u teći, najčešće škrpina i ugor, ali i pauk, raža, tabinja…
Ovisno o kraju iz kojeg potječe, u popari se nađu i zrnca specifičnih kulinarskih običaja, pa se tako luška popara razlikuje od one iz Korčule ili Blata, Lastova ili Dubrovnika. Nekoć jelo siromaha, danas ponos vrsnih chefova – niti popara nije ostala imuna na kreativne izvedbe u kojima se pojave i kakav jastog, cijenjena riba ili školjke. No za dobru poparu, osim ribe i eventualno rajčice, trebat će vam tek nekoliko sastojaka, kako i nalažu rukom pisani recepti iz već požutjelih kuharica.
Restoran Nautika
Rumenoj luškoj popari lijepu boju daje rajčica, najčešće konšerva (koncentrat), ali i svježa poma, a kako nam priča vlasnik obiteljskog restorana Nautika u Veloj Luci Ivica Borovina, izvrsna je na starinski način, s palentom pripremljenom urijetko. U Nautici je popara jedan od specijaliteta kuće koji se poslužuje s prilogom prema želji gosta. Osim palente, to može biti i krumpir, ali možete je isprobati i s manistrom. Ondje se uglavnom radi od škrpine i nekoliko feta masnijeg ugora koji pružaju slast, zatim kernjom, grdobinom…
"Na našem području popara se priprema na specifičan način - na crveno. Osim ribe idu i pomidore, kapula koju treba dosta dinstati, zatim obavezno bijelo vino, luk (češnjak) i peršin“, priča nam Ivica Borovina. Kod pripreme popare vrijedi pravilo da se sastojci ne miješaju, nego se posuda s vremena na vrijeme protrese. Za dobru poparu svježi i kvalitetni sastojci su ključni, a u Nautici u kuhinju stižu iz obližnjih malih poljoprivrednih gospodarstava.
Makaruni iz Žrnova
Domaća, ručno rađena tjestenina stiže iz Žrnova, a osim kao prilog popari, nađe se i u drugim jelima. Jedno od najpoznatijih na Korčuli zasigurno su žrnovski makaruni u mesnom umaku, otočni specijalitet koji se nekoć posluživao samo u posebnim prilikama. Što ne čudi jer je priprema tražila dobru dozu strpljenja kako bi se komadić po komadić tijesta namotao oko drvenog štapića, potom kuhao i prelio gustim, najčešće goveđim, umakom.
U Nautici se makaruni poslužuju i s hobotnicom te umakom od grdobine i kozica. Gosti hvale i blitvu koja se priprema na poseban način, s bobom i komoračem - ili svježe ubranim moračem kako će ondje reći, koji pruža finu aromu.
Obiteljska priča
"Obiteljsku priču u Nautici gradimo više od trideset godina, a da smo na pravom putu pokazuju nam gosti iz cijele Hrvatske, kao i stranci koji nam se vraćaju. To nam je i najveće zadovoljstvo“, otkriva Ivica Borovina koji živi svoj posao, zajedno sa suprugom Katarinom.
Zajedničkim snagama lijepu ugostiteljsku priču počeli su graditi još 1991. godine, a s vremenom su im se pridružile i marljive kćeri: Antonia i Ivana. Ivici je kuhanje u genima, a učio je i od vrsnih chefova, neumorno šireći kulinarsko znanje.
Gosti se u Nautiku vraćaju zbog hrane, ugođaja, ali i pomno biranih vina s naglaskom na korčulanske etikete. Ondje se pobliže možete upoznati s plavcem malim, grkom, cetinkom, pošipom, rukatcem i drugim sortama koje plijene pozornost s polica, a najljepše ih je otkrivati uz dobru spizu s pogledom na plavetnilo i brodove koji se ljuljuškaju na moru.
Na izlet usred grada: 5 mjesta u Zagrebu koja će vas osvojiti mirom, hladom i ljepotom prirode
