"Nikad ne stavljam rižu u sarmu", izjavila je kolegica na poslu i izazvala pravu pomutnju među ljubiteljima tih popularnih rolica od kiselog kupusa i mljevenog mesa.
"Mislite da su naše (pra)bake i (pra)djedovi imali rižu u smočnicama?" zavapila je ta buntovnica (s razlogom). "Nekad se umjesto riže stavljao ječam, ja tako i danas radim."
Kratko traženje po Googleu otkrilo je da su se prva polja riže u Hrvatskoj pojavila 40-ih godina prošlog stoljeća, a da se od njih odustalo desetljeće kasnije, kad se uvidjelo da je tu namirnicu jednostavnije i jeftinije uvesti. Prije toga riža nije bila popularna niti prisutna u većoj mjeri u Lijepoj Našoj.
Unatoč tome, enciklopedija.hr naziva sarmu jednim od najpopularnijih složenaca u Hrvatskoj te ističe kako je ona sastavljena od mljevenog mesa, riže i kiselog kupusa.
Koliko ide svinjetine, a koliko junetine?
Sarma je popularno zimsko jelo koje se u Hrvatskoj jede već generacijama, a recepti se prenose s koljena na koljeno. Upravo zato oni variraju ovisno o regiji i domaćinstvu.
Neki tvrde da meso za sarmu treba biti sjeckano, a drugi mljeveno. Jedni se kunu u smjesu na bazi pola količine svinjetine i junetine, dok drugi ne vole kombinirati crveno meso.
"Ja volim više junetine u svojoj sarmi, u zadnje vrijeme preferiram sarmu od 100 posto junetine", sramežljivo je dodao kolega.
Po internetskim forumima rasprave o pravoj sarmi znaju doći do usijanja, a neki hrabriji i kreativniji ustvrdit će kako vole smjesu prepirjati s nešto luka i špeka prije nego što je zarolaju u kiseli kupus.
"Pirjati meso prije rolanja? Pa to je gastronomsko svetogrđe", slažu se svi u redakciji.
Što je prava hrvatska sarma? Dajte glas u našoj anketi i pomozite nam da odgovorimo na to kontroverzno pitanje.
Bračni par iz Tuzle i Novog Mesta koji sarmu kuha bez grama mljevenog mesa
