Ovih je dana na Plešivici osobito živo, kao i svake godine u vrijeme berbe, kada je lijepo prolistati tu „slikovnicu“ jugozapadno od Zagreba, dok vinari ubiru plodove svojeg rada. Razlog tome nije samo vino, ima nešto i u zlatnim nijansama koje polako oboje kraj, lijenom suncu što od brežuljaka i vinograda stvara razglednice za pamćenje. Baš kao i domaća hrana, kao najbolja nagrada nakon šetnje ili vožnje biciklom. I doista, krenete li iz Jastrebarskog u brda, plešivičkom vinskom cestom koja broji tridesetak vinarija, od kojih je nekoliko na samom vrhu hrvatske vinske karte, teško da ćete kući otići žedni, gladni ili bez novih uspomena.

Bilo da volite vino, ili dajete prednost mirisima i okusima domaća kuhinje, izletište i vinogradarska kuća Braje nudi doživljaj za pamćenje. Smjestila se u Lokošinu Dolu, nedaleko od nekadašnjih vinograda grofa Erdödya. Niti pola sata vožnje autom od Zagreba dočekat će vas obnovljena tradicionalna seoska kuća s domaćinima koji žele dobrodošlicu poput kakvih prijatelja.

„Kao na vikendu kod bake“, smije se jedan od gostiju, samo što nema puno baka koje znaju napraviti takve ljekovite rakije, nježne i mirisne, osobito one od kruške, stare sorte pomalo već zaboravljene tepke. Okusiti je možete i u domaćem soku s jabukom, možda najbolje uz plešivički copanjek – slani kolač od svježega kravljeg sira i koprive ili mladog luka, odnosno što im sezona dopusti.

„Uuu, baš je dobar taj plešivički soparnik“, šale se gosti dok guštaju u sočnom, a prhkom tijestu s domaćim sirom i vrhnjem isprepletenim koprivom što ima počasno mjesto na plešivičkom doručku, Brajinu specijalitetu zbog kojeg vrijedi potegnuti iz Zagreba. Zapravo, nismo sigurno je li bolje doći ujutro i diviti se raskoši od domaćih sastojaka i vještine chefice Sande, koja uz rame Robertu drži vinogradarsku kuću – ili se pak zadržati do ručka i otkrivati ostale divote na masivnim drvenim stolovima.

Vinogradarska kuća Braje - 16 Vinogradarska kuća Braje - 16 (Foto: Josip Škof)

Što smo pričali, pričali smo jer teško je zadržati koncentraciju na bilo čemu drugom do jestive kompozicije plešivičkog kraja. Otkrivanje salama od divljeg vepra i srne, špekerice, miješane medvjeđe salame, kao i skidanje šunke sa „štrika“, što se suši dvije godine kako bi dobila zasluženo mjesto na stolu. Iako Braje ne love medvjede, meso nabavljaju u Jaski gdje trofeji lovaca dobivaju smisao. Ponose se domaćim proizvodima, vlastitim patkama, kokošima, telićima, jajima, ali i jelima koja od njih nastaju. 

Brajin kravlji sir i maslac sa začinskim biljem, kao i blanširani, nježni češnjak u ulju nestaje zalogaj po zalogaj uz meke klipiće i domaći kruh. Povrh svega toga, tu su i gibanice od maka i pekmeza koje daju snagu za berbu.

Dok Robert i sin Patrik rade u vinogradu, u Sandinoj kuhinji od jutra omekšavaju pečenja na niskoj temperaturi, reducira se portugizac za umak uz patku što miriše i na krušku, rizling za teletinu, pripremaju rebra u crnom pinotu. Klasičnu kuhinju s modernim, kreativnim pristupom prate vina pa tko želi, može se odlučiti i na ozbiljniju degustaciju.

Upitate li ih, obitelj Braje uz piće dobrodošlice ispričat će vam ponešto o dugačkoj tradiciji koja se uči i usavršava generacijama, o obiteljskim vinima koja su hrabro stala uz bok velikim kompanijama i osvajala nagrade, kao i novom listu dužih odležavanja, maceracijama, pjenušcima i novim pristupima autohtonim sortama. 

Vinogradarska kuća Braje - 7 Vinogradarska kuća Braje - 7 (Foto: Josip Škof)

Na 3,5 hektara vinograda događaju se dobre stvari, koje je najbolje okusiti upravo na trijemu, s pogledom na ponosne čokote. Želite li okusiti nešto doista posebno, pitajte ih o vetlincu crvenom, staroj austrijskoj sorti. Još ju je grof Erdödy uz podrum Mladina u njihovu sadio, a Brajina vjernost nagradila se izvrsnim vinom koje veliča sve predispozicije nepravedno zanemarene sorte. Uživa se kod Braje i u rajnskom rizlingu, sivom i crnom pinotu, portugiscu i cabernet sauvignonu, ali vetlinac je doista nešto posebno.

Suh i maslačan s ugodnim kiselinama lijepo se sljubljuje uz masniju hranu, osvježava zalogaj za zalogajem. Nakon što se portugizac eksperimentalno našao u pet-natu, i vetlinac crveni će se okušati u tom trendu koji se sve više vraća na vinsku scenu. Pjenušac nastao davnih dana na francuskom jugu prirodno je pjenušav, s gustom pjenom i mutan jer fini talog ostaje u boci, a kako će snaći u Brajinu podrumu s veseljem iščekujemo. Zatreba li vam dodatna motivacija za posjet predivnoj Plešivici, kliknite na Around Zagreb i zasigurno ćete je pronaći.
 

Najlakši put do novih ideja za putovanja. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju