1. Nisu (svi) umirali mladi
Iako je službeni životni vijek u starom Rimu iznosio samo 25 godina, mnogi Rimljani živjeli su duboko do starosti. Na nizak prosjek utjecale su česte smrti žena tijekom porođaja, kao i visoka stopa mortaliteta kod beba. Ostatak je u prosjeku živio kao i u današnje doba.
2. Pili su krv ubijenih gladijatora
Stari Rimljani pili su krv ubijenih gladijatora jer su vjerovali da taj ritual prenosi njihovu hrabrost i vitalnost. Nekoliko autora opisalo je postupak skupljanja krvi nakon borbi, ali i prodaje u medicinske svrhe. Neki su smatrali i da je gladijatorova krv lijek za epilepsiju.
3. Vrijeme je za njih bio relativan pojam
Rimski sat mogao je trajati 75 minuta tijekom ljeta i 44 minuta u zimi, s obzirom na to da su mnogi Rimljani ovisili o suncu. Naime, 12 dnevnih sati započelo je u zoru, a 12 noćnih nakon zalaska sunca. U različitim godišnjim dobima duljina sata se mijenjala, pa su mnogi Rimljani bili tolerantni kada je u pitanju bila točnost.
4. Samo su bogati nosili ljubičasto
Stari Rimljani procjenjivali su ljude po izgledu – točnije po boji odjeće. Sve nijanse smeđe, žute, sive i crne smatrali su se znakovima siromaštva. S druge strane, crvena, ljubičasta i zelena nastale su pomoću umjetnih boja koje su dopremljene izdaleka i bile su skupe. Zbog toga su bile jedan od znakova bogatstva.
5. Spojene obrve bile su znak inteligencije
Guste i spojene obrve bile su na cijeni u starom Rimu, a pogotovo kod žena jer su se smatrale znakom velike inteligencije. Upravo zato mnoge su dame željele pojačati dlakavost na tom dijelu tijela. Primjerice, lijepile su umjetne obrve napravljene od kozje dlake da bi izgledale pametnije.
6. Stomatološka pomagala bila su tražena
Stari Rimljani brinuli su se o svojim zubima, pa su zubari bili vrlo popularni. Tome svjedoči i arheološki pronalazak ženske čeljusti s protezom. Znanstvenici vjeruju da su drevna stomatološka pomagala poput improviziranih implantata i zubnih proteza više bile demonstracija moći i bogatstva nego stvar potrebe.
7. Ispijanje otrova bila je svakodnevna pojava
Na kraju 1. stoljeća rimski carevi uveli su tradiciju ispijanja malih količina otrova na svakodnevnoj bazi kako bi stvorili imunitet od opasnih supstanci. Kombinacija otrova nazivala se mitridat prema istoimenom kralju koji je prvi iskušao tu metodu.
8. Povraćanje na gozbama bilo je normalno
Stari Rimljani voljeli su pretjerivati u hrani i piću, pa su uveli tradiciju povraćanja tijekom svojih gozbi. Prema Seneki, jeli bi sve dok im ne bi pozlilo. Nakon toga su poticali povraćanje kako bi mogli nastaviti uživati u jelu i piću.
9. Rimljanke su bojile kosu
Iako je obojena kosa na ženi isprva bio znak da se ona bavi najstarijim zanatom na svijetu, treća supruga cara Klaudija – Valerija Mesalina uvela je tu praksu u modu među sve dame. Isprva su se bojile samo perike, a kasnije je rimsko plemstvo to činilo i s vlastitom kosom.
10. Urinom su prali rublje
Stari Rimljani koristili su ljudski urin za pranje svoje odjeće. Vjerovali su da amonijak iz urina pomaže u otklanjanju mrlja s toga i drugih odjevnih komada.