Kad sam prvi puta putovao u London, išao sam s jednim ciljem, a to je posjetiti jedan od najvećih muzeja na svijetu - British Museum. Iskreno, nisam znao što me tamo očekuje, no znao sam da se upravo u tom muzeju nalazi jedna od najvećih zbirki egipatskih umjetnina izvan Egipta, što je zapravo bio okidač za moj posjet muzeju.

Prema tome sam rezervirao i hotel u susjedstvu (smješten na Russel Square-u u Bloomsburyu), a upravo se to pokazala kao odlična odluka jer sam već pri samom dolasku u muzej shvatio da nema teoretske šanse da cijeli muzej razgledam u 4 dana svog boravka u Londonu, a kamoli u jednom poslijepodnevu.



Već po samom dolasku ispred muzeja ostao sam očaran. To je bila jedna od najljepših zgrada koju sam ikada vidio, a cijela je izgrađena u stilu koji uvelike podsjeća na neki drevni antički hram. Visoki stupovi okružuju cijelo pročelje muzeja, a tu je i impozantno dvorište koje je atrakcija sama po sebi.

Najveće tajne jednog muzeja

Kako je ovo jedan od najvećih muzeja na svijetu, vrlo mi je teško ovom članku dati glavu i rep. Odakle da krenem? Da li je dovoljno spomenuti kako se u British Museumu ukupno nalazi preko 8 milijuna izložaka? Sigurno nije. Kada bi kod svakog objekta proveli 4 sekunde, to bi značilo da vam za razgled svih treba ni više, ni manje, nego 8888 sati, što je ukupno 370 dana!

Naravno, to je nemoguće učiniti jer je svega oko 80 tisuća objekata javno izloženo, što je tek oko jedan posto od ukupnog fundusa. Dio izloženih artefakta ovdje je u stalnom postavu i dostupan je za razgledavanje uvijek, dok je jedan dio muzeja zapravo rotacijski.

Među ovim stalnim izloženim artefaktima vrijedi spomenuti i neke od najvrjednijih kojima je muzej stalni dom, a to su Kamen iz Rozete (kamen pomoću kojeg su dešifrirani hijeroglifi), bista faraona Ramzesa II (jednog od najvećih vladara drevnog Egipta), Elginov mramor (Skulpture koje su bile dio rimskog Partnenona sve do početka 19. stoljeća), Moai statuu (jednu od mnogih s Uskršnjeg otoka), egipatske mumije ljudi i mačaka (na odjelu egiptologije) te brojni drugi.



Sam muzej osnovan je davne 1753. godine s objektima iz privatne kolekcije fizičara i znanstvenika Sir Hansa Sloanea, a za javnost je otvoren tek 6 godina kasnije. Kako je zbirka rasla, širila se i zgrada muzeja, a značajniji rast muzej doživljava 1887. godine kada se s postojećom zbirkom spaja ona iz British Museum of Natural History.

Danas muzej za javnost ima otvorene čak 194 sobe, a među najvećima su ona pod nazivom 'Great Court' (zatvoreni ulaz muzeja s predivnim staklenim krovom) i 'Reading room' (dio 'Great Courta') . Zanimljiva je i činjenica kako je preko 2 milijuna objekata digitalizirano, tako da prije samog posjeta muzeju možete besplatno razgledati i neke od njih.

Savjeti za posjet

Najbolji savjet koji vam mogu dati prilikom posjete muzeju je da prije samog posjeta dobro na internetu proučite sve odjele muzeja i ono što ti odjeli sadrže. Ako ćete u muzej ići bez pripreme, vjerojatnost da ćete pronaći ono što tražite u nekom normalnom vremenu je veoma mala. Uzmite si barem 4-7 sati za razgled, i slobodno ponesete koji sendvič i vodu sa sobom. Ima muzej i restorana i kafića, no cijene nisu nimalo pristupačne.

Bitno je napomenuti kako je ulaz u sam muzej besplatan, a muzej je otvoren svakog dana od 10:00 do 17:30, s tim da je petkom muzej otvoren sve do 20:30.

Muzej se nalazi na adresi Great Russell Street, London, WC1B 3DG, a na ovom linku možete pronaći planove muzeja koji će vam pomoći pri organiziranju samog posjeta.

Najlakši put do novih ideja za putovanja. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju