Galerija
U Gaziantepu slatko ima posebno značenje jer prati gotovo sve važne životne trenutke. Rođenja, slavlja, obljetnice i svečanosti svih vrsta neodvojive su od slastica na stolu. Postoji čak i običaj da mladenci prvi zajednički doručak započnu upravo katmerom kako bi im život bio slađi. Grad, čija povijest seže više od 10.000 godina unatrag, i danas živi u ritmu pistacija. Na tržnicama se prodaju svježe i pržene, u slasticama i kao međuobrok, dok natpisi na pekarnicama često ističu riječ fıstık, što znači pistacija.
Svake godine se održava i festival posvećen tom plodu, a više od 70 posto ukupne turske proizvodnje dolazi upravo iz ove regije. Posebni klimatski uvjeti, vruća ljeta i kamenito tlo, daju pistacijama iz Gaziantepa intenzivniji okus i boju nego bilo gdje drugdje na svijetu.
Ipak, među svim slasticama, baklava je kraljica. Tradicija njezine izrade seže u 19. stoljeće, kada je lokalni kuhar prilagodio recept iz Damaska i Alepa, zamijenivši orahe pistacijama. To je bio potez koji je trajno obilježio gastronomiju grada. Izrada baklave ovdje je prava umjetnost. Tijesto se razvlači dok ne postane tanko poput papira, peče u pećima na drva, a zatim prelijeva sirupom dok je još vruće. Za vrhunskog majstora baklave potrebno je najmanje pet godina učenja, a mnogi zanat usavršavaju cijeli život.
7 omiljenih jela za svaki dan ovog tjedna koja se pripremaju bez puno truda
