Početak jeseni u Hercegovini bio je pravi odmak od "zimske" zagrebačke idile. Ljeta su ovdje vruća, prava južnjačka ali je zato jesenska atmosfera čarobna. Takva je bila i večer održavanja, sada već tradicionalnog, 3. po redu festivala Blatine i Žilavke, BLAŽ Enology 2018. u Međugorju. Organizatori su ove godine okupili 26 proizvođača prvenstveno blatine i žilavke s ciljem da zajedničkim nastupom pred više od sedamsto posjetitelja pokažu gdje se danas nalaze hercegovačka vina, na domaćoj, ali i stranoj vinskoj sceni.

Kušanje vina organizirano je na otvorenom, ispod krošnja na prostranoj vanjskoj terasi Sport centra Circle International u Međugorju. Idiličnu vinsku večer, upotpunio je nastup splitskog izvođača Tedija Spalata te klape Kontra. Svaka čast organizatorima na pomno pripremljenim detaljima i autentičnosti, BLAŽ je prekrasan susret vinara Hercegovine i vinoljubaca cijele regije gdje se uz pjesmu, vino i umjetnost uživalo cijelu jesenju večer.


Žilavka je bijelo vino velikog potencijala koju ćemo sve više tražiti!

Kažu nam da ljeti kada sve presuši i izgubi boju, loze žilavke i dalje ostanu zelene. Asocijacija na žilavost, mišićavost i snagu u smjeru vina napravljenih od ove sorte ne bi bila pogrešna iako ističu kako je naziv dobila po bobicama grožđa kroz koje u punoj zrelosti možete vidjeti sitne žilice.


Svježe žilavke u čaši nude lepršavu, ugodnu svježinu sa mnogo snažnijim tijelom u pozadini. Kod onih najboljih na nosu dominira koštunjićavo voće, vinogradska breskva, ali s izraženom svježinom limuna i citrusa te potpisom tla iz kojeg nastaje. Kod boljih proizvođača žilavka uvijek ima dozu slanosti, kamena i zemljanosti.


Marijanović Žilavka 2017.
pokazuje sve poželjne osobine svježe žilavke, uz dozu ugodne elegantne cvjetnosti. Ona je osvježavajuća, ali na nepcu pokazuje kako je vino s karakterom i mineralnim potpisom. Obiteljski podrum Marjanović bio nam je jedno od ugodnih iznenađenja festivala, sa zaista uspješnom svježom verzijom žilavke. Vinarija Buntić, također je predstavila sjajnu svježu Žilavku 2017. Dojam je tradicionalniji, kod njihove žilavke osjeti se vjerojatno malo dulji kontakt s kožicom (maceracija) te je sveukupni dojam osim svježine, bio i zemljaniji, zaokruženiji.


Žilavka ima velik potencijal za različite stilove i eksperimentiranje u podrumu. Učinilo nam se kako sve više vinara i prepoznaje njenu sjajnu sposobnost odležavanja u drvu, duže maceracije ili posebnih selekcija.

Vinarija Škegro


Carska vina Selekcija Žilavka 2015. koja je u toploj 2015. godini došla do pozamašnih 14% alkohola, koji nigdje ne iskaču ni ne smetaju. Vrlo bogata u strukturi, u ovoj odležanoj varijanti otkriva zrelije i ozbiljnije voće, kompot od breskvi i kruške sa sjajnim svježim završetkom na nepcu. Vinarija Škegro sa svojom etiketom Krš Orange predstavlja narančastu, duže maceriranu verziju žilavke – bogatu kandiranim voćem, arancinima, narančama, bijelim cvijećem i super osvježavajućom kičmom – snažnim kiselinama koje drže strukturu. Cjelokupni je dojam, čisto i aromatično prirodno vino – s vrlo ugodnim osvježavajućim dojmom na kraju.

Vinarija Brkić


Kušanje žilavki može vas odvesti i na Mjesec. Potpuno originalan i jedinstven izričaj žilavki, daje Josip Brkić. Od one najsvježije iz inoksa, ali s produženom maceracijom preko Grede koja fermentira i odležava na kvascima u drvenim bačvama do spektakularnog Brkić Mjesečara. Mjesečar je u narančastoj kategoriji vina, duge ekstrakcije aroma iz kožice grožđa te smirivanjem u drvenim bačvama. Vino s drugog svijeta, prepuno korica naranče, zrelih krušaka, sušenih mediteranskih začina i orašastih plodova. Žilavka koja je dala remek djelo – svakako pokazuje puni potencijal ove bogate bijele sorte. Sretni smo što je Enozoik, doveo ova sjajna biodnimačka vina i u Hrvatsku!


Nismo uspjeli kušati Carsko vino podruma Vukoje (žilavka), za koje je preporuka stigla s nekoliko strana. Nažalost, nije bilo jedno od vina koje su odlučili predstaviti na ovogodišnjem BLAŽ-u, iako smo se ponadali da će se možda ipak naći „ispod štanda“ – nije ga bilo.
Sveukupan dojam žilavki kušanih na BLAŽ-u i dalje je malo nejasan. Neki proizvođači vjerojatno uz pomoć kvasaca, svojim žilavkama dodaju nepotrebnu aromatiku tropskog voća, ananasa bez prave pozadine koji bismo voljeli osjetiti. Na jednom smo štandu bili ponuđeni žilavkom iz ovogodišnje berbe (2018.) što je dosta neozbiljno. Daleko od toga da u podrumima s vinarima nije zanimljivo probati nove berbe, ali na festivalima bi se posjetiteljima trebala nuditi završena vina.


Mnogo usklađeniji pristup, i jasniju definiciju sorte vinari su postigli s blatinama. No, ove žilavke koje su sjajne, doslovce iskaču od ostalih predstavljenih na festivalu.


Zašto Blatinu još nazivaju „praznobačva“?


Zahtjevnija u vinogradu, blatina je vrlo osjetljiva na kišu te je nesigurne rodnosti iz godine u godinu. Od tud joj i naziv „praznobačva“, obzirom da nije rijetkost da se ne oplodi uspješno pa ni ne da rod u kišnim godinama.


U vinogradu, treba oprašivača obzirom da ima funkcionalan samo ženski cvijet. Pored nje se sade trnjak, cabernet sauvignon, vranac i druge crne sorte koje u određenoj mjeri (10-15%) i završavaju u bocama s blatinom.

Blatina je iznimno vino za hranu. Srednjeg tijela i očuvanih kiselina, blatine često traže hranu bez da opterećuju nepce. Svježe blatine, djeluju gotovo osvježavajuće u tamnijem voću, višnjama, začinima koji se isprepliću na nosu. Alkoholi koji rijetko prelaze granicu od 13% i tanini koji su nježni i mekši, čine Blatinu tako laganom za uživanje cijele godine. Blago rashlađena, kako bi se još istaknula svježina koju nosi može poslužiti kao vrhunsko ljetno vino.

Vinogradi Nuić – Trnjak i Blatina


Vinogradi Nuić dobro su poznati i dostupni na hrvatskom tržištu. Njihova vrhunska blatina sjajno prezentira sortu dodavajući voću, višnjama taj specifičan zemljani ton – blata, gruda zemlje. Blatina Barrique dodatno odležava u drvu i jedna je od najviše nagrađivanijih vina vinograda Nuić, inače jednih od najmodernijih u regiji sa čak 35 hektara vinograda.


Carsus Blatina
vinarije Škegro, odležava u barrique bačvama, ali već korištenim i neutralnim. Voće je ovdje mnogo zrelije i ozbiljnije. Svilenkasti i najnježniji tanini, čine gutljaj nevjerojatno glatkim i profinjenim. Carsus se razvija u čaši i postaje sve bolji, dajte mu malo vremena. Za one koji će potražiti svježinu u blatinama, linija Krš Blatina nije njegovana u drvu i odiše energičnošću.


Vino koje nismo uspjeli probati na BLAŽ-u bile su blatina i žilavka, vinarije Crnjac&Zadro – prvih koji su za svoja vina dobili platinaste medalje na Decanter World Wine Awards, kao najbolja vina regije. Radilo se o posebnim selekcijama obje sorte, koje itekako ukazuju na značajan regijski položaj blatine i žilavke. Ove godine vinarija Crnjac&Zadro nije sudjelovala na festivalu, nadamo se nekoj sljedećoj prilici za kušanje.

Trnjak i Plavac Mali u Hercegovini


Trnjak ovdje daje sjajne rezultate te je dojam da može dati mnogo ozbiljnija vina. Izašao je iz sjene blatine, sa kojom se često zajedno sadi zbog oprašivanja te ga vinari počinju raditi monosortno. Probali smo izvrstan Nuić Trnjak 2015. bogat, moćan i koncentriran. Vino koje grije i mnogo je snažnije od blatine. Dominira tamnije voće, mnogobrojni tanini koji su taman toliko uglađeni da i dalje ističu voćnost vina, i malo ugodno se rasporede po nepcu. Škegro Krš Trnjak 2016. čista je ekspresija sorte, bez odležavanja u drvu. Ovdje je voćnost dodatno naglašena i koncentrirana, a tanini još više osjetni – u pozitivnom smislu. Šljive, borovnice, ružmarin sve se sjajno stapa na nepcu. Trnjak je zasigurno sorta koju ćemo sve češće susretati u vinogradima Hercegovine.

Foto: Vinarija Begić – Plavac Mali Rose 2017.


Jedan od prvih sadnica plavca malog zasadila je vinarija Begić, čiji nas je Plavac Mali Rose 2017. ugodno iznenadio. Sjajan i ozbiljniji rose, kakav bi i očekivali od Plavca. Vrlo lako bismo u njemu uživali uz mesna jela. Etikete plavca malog vinarije Begić, malo asociraju na dojam plavca kojeg možete pronaći na Komarni u smislu mineralnosti i kamenosti, te očuvanih kiselina koje ga čine lakšim za uživanje. Obzirom na zastupljenost plavca malog u hrvatskim vinogradima, vjerojatno nikada neće postati važnija sorta u Hercegovini, ali je jako zanimljivo probati kakve rezultate daje na ovom prostoru. Više nam se svidjela svježija verzija (Begić Plavac Mali 2016) od one barrique (2015), pomalo opterećene drvom.


BLAŽ Enology nastavlja s aktivnostima u 2019.


Organizatori poručuju kako će se aktivnosti promocije blatine i žilavke nastaviti i nakon festivala u Međugorju. Jedna od sigurnih destinacija sljedećeg BLAŽ Enology okupljanja je Split u proljeće 2019, a u planu je također i Zagreb.


Obzirom na zasada rekordan odaziv vinara, te brojnu publike koja je stigla iz svih krajeva cijele regije interes za ovim autohtonim sortama, davno je prešao granice.

Najlakši put do novih ideja za putovanja. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju