Galerija
Janjina, općina u centralnom dijelu pelješkog poluotoka, mjesto je pomalo divlje i netaknute prirode, prekrasnog tirkizno plavog mora te bogate povijesti, tradicije i arhitekture, kao stvoreno za sve koji žele odmak od svakodnevnice i užurbanog gradskog života. Uz bogatu gastronomsku ponudu baziranu na autohtonim pelješkim proizvodima, kraj je to poznat i po vrhunskim vinima u kojima se uživa diljem svijeta.
Iako su godišnji odmori poodavno iza nas, a toplina, sjaj, boje, okusi i mirisi juga tek su slutnja nekog budućeg odmora na koji bismo željeli otići, postoji način da djelić tog rajskog ugođaja osjetimo i u pomalo sivim jesenskim danima. Naravno, riječ je o vinima.
120 godina poljoprivredne zadruge Pelješki vrhovi u Janjini
Zadrugarstvo na otoku Pelješcu ima dugu tradiciju. Poljoprivredna zadruga „Pelješki vrhovi“, osnovana na samom početku prošlog stoljeća, davne 1902. godine, kao seoska blagajna za štednju i zajmove, okuplja vinogradare iz više od 150 obitelji. Prvih nekoliko desetljeća od zadrugara su otkupljivali vino, a za vrijeme Jugoslavije grožđe koje su prodavali velikim prerađivačima. Godine 1997. dolazi do velikog zaokreta – zadrugari počinju sami prerađivati grožđe, flaširati ga i stvarati vlastite vinske marke.
Danas iz vinarije Pelješki vrhovi izlaze dobra i širom svijeta tražena vina, a malo tko neće čežnjivo uzdahnuti za janjinskim prošekom nastalim 40-dnevnim sušenjem grožđa na krovu vinarije, nakon čega se od tone grožđa dobije oko 200 litara pravog prirodnog prošeka (15 % alkohola, 66 grama šećera koji se nije pretvorio u alkohol!).
Među lokalitetima vinarije Pelješki vrhovi posebno se ističe položaj Dranče smješten na južnoj strani poluotoka Pelješca, s pogledom prema otvorenom moru te na otok Mljet, koji ima trostruku insolaciju. Taj odbljesak sunca od neba, kamena i mora grožđu s ovog položaja daje posebnu kvalitetu i povećava slador. Iako su količine vina koje se mogu proizvesti od grožđa s ovog položaja ograničene (do 1.000 boca), radi se o vinima vrhunske kvalitete. Naime, s trsa plavca malog s ovog položaja može se ubrati samo pola kilograma grožđa, dok ista sorta u janjinskom polju daje i tri puta veću količinu.
Tri glavna vinska aduta vinarije Pelješki vrhovi
Vinogradi janjinskog vinogorja dijele se na strane (brda) - vinograde koji se protežu uz poznati Napoleonov put, i polje. Zbog karakteristične zemlje – ponegdje crvene, ponegdje bijele, nadmorske visine te smjera sadnje koji je većinom prema jugu, plavac mali, autohtona i po mnogima najvažnija sorta Dalmacije, tamnoplavih, zbijenih i čvrstih bobica debele kožice, punih šećera, na stranama (brdima) daje najbolje rezultate. Vino plavca malog s tih položaja ima različite karakteristike, što je odlična materija za blend vina Peljeških vinograda, koja su zbog raznovrsnosti svojih karakteristika pomalo drugačija od ostalih Plavaca.
Klasični ljubitelji Plavca malog uživat će u Plavcu malom Dranče, vrhunskom suhom vinu s južnih padina poluotoka Pelješca, odnosno položaja Dranče, pomalo robusnom i temperamentnom, ali u konačnici ukroćenom i ugodnom. Onima sklonijima modernijim vinima svidjet će se Plavac mali Pelješac 0,75 - moćan, ali harmoničan Plavac mali, modernog, odnosno internacionalnog karaktera, nastao miješanjem u određenom postotku pet različitih položaja u neposrednoj blizini Janjine, te jednogodišnjim odležavanjem u barrique bačvama od američkog hrasta. Ljubitelji naglašene sortnosti plavca malog uživat će u okusu i mirisima Plavca malog Janjina 0,75 – kvalitetnog crnog, suhog vina, mekanog i harmoničnog, koje nastaje kupažom pravilnih omjera vina iz janjinskih strana (brda) i položaja u polju (80:20%). Plavac mali Janjina brend je Peljeških vrhova još od 1997. godine.
Degustacija vina u cisterni
Nađete li se na Pelješcu, ne propustite degustaciju vina u pravoj, pravcatoj cisterni! Naime, degustacijska sala Peljeških vrhova nalazi se u cisterni od 210.000 litara vina u kojoj se do nedavno držalo vino, a danas ona služi za čuvanje vina u barrique bačvama te vođene degustacije i kušanje vrhunskih vina ove vinarije.
Dobro je znati: Zašto su Janjinu nazivali Malim Parizom?
Pitate li se zašto u naslovu najavljujemo sjajna vina iz pelješkog „Malog Pariza“, evo i odgovora...
U svojoj prošlosti, Janjina je predstavljala kulturni i gospodarski centar Pelješca i nazivali su je Malim Parizom. Priča kaže kako je trgovački putnik, Ivo Celegin, zastupnik poduzeća Mojsović, tridesetih godina prošlog stoljeća u Janjini bio po prvi put. Janjina je u to vrijeme bila obrtničko središte - bilo je tu postolara, kovača, stolara, devet trgovina, dvije mesnice, dvije gostione, zadružna blagajna, klubovi, glazba i škole. Svi su se vrlo uredno odijevali, bilo je nepisano pravilo nositi bijelu košulju i odijelo za muškarce, a djevojke su se odijevale kao u velikim gradovima. Kad je Celegin stigao u Janjinu, bilo je vrijeme poklada. Ples se organizirao u dvije sale. Nakon nekoliko dana provedenih ovdje, gospodin Ivo je uzviknuo: „Ovo nije Janjina, ovo je Mali Pariz!“
Ivo Celegin nastavio je posjećivati Janjinu, a iz svojih vreća, na radost djece, bacao je bombone zapakirane u papir. Nakon II. Svjetskog rata u Janjini je izgrađen Zadružni dom u kojem su se održavale plesne zabave. Tako se, tradicionalno, za vrijeme Zimskih praznika održavala Noć u Malom Parizu, za čije potrebe se na pozornicu dvorane postavljala drvena maketa Eiffelovog tornja.
