Posljednjih godina moslavački vinari su se udružili i počeli surađivati kako bi potrošačima ponudili što kvalitetnija vina ove sorte. Uz potpore od strane Županije stalno se povećavaju površine pod novim vinogradima te se podiže kvaliteta samih vina. Iako u strukturi proizvodnje prevladavaju mali obiteljski podrumi, oni najčešće proizvode vina iz svojih vinograda i prodaju ih izravno na svojim gospodarstvima. Vina su svježa, voćna i lagana, pa se lako kombiniraju sa mnogim jelima. Tako stvaraju usku vezu vinarstva i turizma.
Kako bi se jačala njihova konkurentnost, te se više radilo na promociji samog vinogradarstva i vinarstva s ovog područja osnovana je prva Proizvođačka organizacija Škrlet, a nakon nje nastao je projekt „Hrvatska kuća vina – svijet škrleta“. Zahvaljujući aktualnom zamjeniku župana Romanu Rosavcu, koji je i sam iz Popovače, pokrenuta je inicijativa s lokalnim udrugama i proizvođačima da se krene u realizaciju ovog projekta. „Ideja je nastala u zajedničkim razgovorima i činjenici da imamo veliki potencijal koji treba graditi. Škrlet je skoro nestao i sad kad je spašen, moramo mu vratiti slavu i od njega napraviti moslavački brand“, kaže Rosavec. Projekt vrijedan 34,2 milijuna kuna realizirat će se uz korištenje bespovratnih sredstava iz EU fondova. Projekta dokumentacija je spremna, te se očekuje otvaranje prvog natječaja na koji bi se projekt mogao aplicirati.
Na prostoru gospodarsko-poduzetničke zone Mišička II u Popovači gradit će se jedinstveni objekt na ovom području. Osim što će spojiti turizam, obrazovanje i vinarstvo ovaj objekt biti će prvorazredna dizajnerska atrakcija – drvena konstrukcija suvremene arhitekture djelom će biti ukopana u zemlju, a zasjenjenja na vidikovcu će izgledati kao latice cvijeta. Idejno rješenje je djelo autora izv.prof.art. Ivice Plaveca iz tvrtke Kreativne konstrukcije koji je atraktivnu zgradu zamislio kao koncept koji povezuje moderno i tradicionalno. „Objekt i njegovo kreativno oblikovanje će simbolično predstavljati simbole Popovače – vino, vinograd i klijet. Njime će Popovača postati regionalni centar vinarstva, a Kuća najprepoznatljivije obilježje ovog kraja“, naglašava Rosavec.
Projektirani vijek građevine biti će najmanje 50 godina, a u samoj je građevini osiguran nesmetan pristup, kretanje, boravak i rad osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti. Građevina će biti projektirana na način da ne ugrožava okoliš već da se u njega uklapa. Objekt će sadržavati dvoranu za konferencije, suvenirnicu, radne prostorije, galerije za sagledavanje procesa proizvodnje vina, te kušaonicu uz koju će se smjestiti restoran s ponudom vrhunske hrane i njegovog sparivanja s vinima te vidikovcem s pogledom na vinograd. Vinograd na kojem završava pogled biti će testno polje na kojem će se razvijati autohtona sorta škrleta. Ovdje će biti smješten i laboratorij s vinskim podrumom pa će objekt imati i znanstveno-obrazovni segment za brojna istraživanja i kombiniranja u cilju stvaranja što kvalitetnijih vina.
Rosavec ističe kako su Popovači i Sisačko-moslavačkoj županiji potrebni ovakvi projekti kojima će se potaknuti cjelokupni ruralni i regionalni razvoj, gospodarstvo, turizam i poljoprivreda: „Spoj proizvođača, znanosti i turizma je ključ uspjeha ovog projekta. Trebamo jače raditi na brendiranju škrleta i njegove prepoznatljivosti na vinskoj karti Hrvatske, ali i svijeta. Iako je pandemija svima pomrsila planove i zaustavila aktivnosti, i dalje radimo na svim segmentima koji će objedinjavati ovu našu popovačku priču“, optimističan je Rosavec. Na taj će se način u Popovači spojiti gastronomija, turizam i znanost baš poput sličnih objekata u Francuskoj, Portugalu i drugim vinskim zemljama.
Prva vinarska Proizvođačka organizacija Škrlet okupila je sedam najvećih proizvođača ovog vina u Moslavini: Trdenić, Voštinić-Klasnić, Ilovčak, Jaram, Florijanović, Miklaužić i Mikša su već napunili prvih 5.000 boca limitiranog izdanja pod zajedničkim brendom „Škrlet“. „Glavni nam je cilj okrupnjavanje, zajednički nastup i bolja pozicija na tržištu. Organizirani imamo veću prednost nego da svatko radi i nastupa sam za sebe. Želimo izgraditi kvalitetnu robnu marku koji će ljudi cijeniti, zbog koje će dolaziti u naš kraj i koju će često koristiti“, kaže Tomislav Trdenić, predsjednik Organizacije. Smatra kako će projekt „Hrvatske vinske kuće – svijeta škrleta“ biti novi uzlet vinarstva kontinentalne Hrvatske. „Svi članovi naše Organizacije se raduju ovom projektu. Imat ćemo objekt u kojem ćemo na jednom mjestu imati sve što nam treba, a pritom ćemo razvijati naše vinograde i vina. Očekujemo daljnji nastavak potpore od strane Županije, ali i veću potporu samog Grada, a mi ćemo razvijati promociju našeg škrleta“, poručuje Trdenić.
Škrlet je rijetka autohtona moslavačka sorta bijelog grožđa, poznata još pod nazivima ovnek žuti, ovnek slatki ili škrtec. Lako se uzgaja, voli škrta tla, a na zrelim bobicama javljaju mu se crvenkaste i ljubičaste pjege, te je po tome specifičan iako se radi o bijeloj sorti. Vinogradi pod škrletom mogu se pronaći u prostoru savsko-dravskog međurječja, Lonjsko-česmankse zavale tj. moslavačkog podgorja okruženog rijekama Česmom, Lonjom i Trebežom. Od njegovog izumiranja spašen je projektom klonske selekcije loze od strane Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu kako bi se stvorio kvalitetan materijal za sadnju i širenje.
